Hrvati rekli što misle o prednostima Europske unije: Jedna zemlja bi se ipak trebala zapitati

Većina ispitanika iz devet srednjoeuropskih zemalja složila se da je članstvo u EU prednost za njihovu zemlju, kao i za njih osobno, dok istovremeno smatraju da bi EU trebala postati neovisnija o SAD-u.

Povodom 20. obljetnice proširenja EU 2004., kada je 10 srednjoeuropskih zemalja pristupiloEuropskoj uniji (uključujući neke od ispitanih zemalja, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju), CEPER je proveo studiju u devet regionalnih država članica EU o prednostima i
nedostacima članstva u EU kao i stavove prema odnosu EU sa SAD-om s obzirom na nedavna geopolitička kretanja.

U svih devet proučavanih zemalja apsolutna većina ispitanika izjavila je da im je članstvo u EU donijelo više prednosti nego nedostataka, kako za njih osobno, tako i za njihove zemlje. Iako se regija slaže oko uživanja prednosti članstva u EU, odgovori također idu u smjeru da
bi EU trebala djelovati neovisnije od Sjedinjenih Država.

Foto: CEPER

Članstvo u EU ima više prednosti nego nedostataka

Između 51 do 64 posto ispitanika u devet proučavanih zemalja reklo je da su u svojim osobnim životima vidjeli više koristi od članstva svoje zemlje u EU nego nedostataka. Slično tome, između 56 do 68 posto ispitanika složilo se u svim ispitanim zemljama da je članstvo u EU
rezultiralo više prednosti nego nedostataka za njihove zemlje.

Osim u Bugarskoj, u svakoj je zemlji više ispitanika vjerovalo da je članstvo u EU-u koristilo njihovim zemljama nego što ih je vjerovalo da je to rezultiralo prednostima za njih same. U Austriji je 56 posto ispitanika bilo uvjereno da je članstvo u EU donijelo dobitke za njihovu zemlju,
dok je 51 posto mislilo da je to rezultiralo koristima za njih same.

Dok su ispitani srednjoeuropski građani bili uvjereni u prednosti članstva svoje zemlje u EU, oni su također bili za to da Unija postane neovisnija o SAD-u. Apsolutna većina ispitanika u svim istraživanim zemljama slaže se sa sljedećom izjavom: "EU bi trebala biti neovisnija o
SAD-u", ocrtavajući time viziju za autonomniju Uniju usred današnjeg problematičnog doba s tekućim vojnim sukobom na europskom kontinentu.

Foto: CEPER

Provedeno u 12 zemalja

U tri zemlje (Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) više od 80 posto se složilo s gore citiranim prijedlogom, dok u četiri države članice (Slovenija, Austrija, Slovačka i Mađarska) između 70-80 posto ispitanika smatra da bi EU trebala povećati svoje strateške autonomiju od SAD-a. U Češkoj 69 posto, dok je u Poljskoj 53 posto izrazilo potporu EU koja nije pretjerano oslonjena na SAD. Dakle, u devet proučavanih srednjoeuropskih
zemalja ova je izjava dobila najmanje podrške (ali ipak podršku apsolutne većine) u Poljskoj.

Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u 12 zemalja srednjoeuropske regije: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 19. veljače i 20. ožujka 2024. Anketa je provedena telefonom s tisuću
ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.

Hrvatska odgovorila na teške optužbe iz Europe: Demantirali smo pisanje Politica

CEPER je, navodi se u priopćenju, robna marka CEPER Group GmbH. Akronim CEPER je skraćenica za Srednjoeuropsku perspektivu. Područje ekspertize CEPER-a su srednjoeuropski poslovi, a kako navode, tvrtka svojim klijentima nudi praćenje medija, istraživanje tržišta i ankete iz regije.