MOŽEMO MI TO PUNO BOLJE
Hrvati ovaj aspekt obrazovanja ne cijene previše: Čak je i Srbija na ljestvici ispred nas
Investiranje u obrazovanje i ljudski kapital ključno je za razvoj suvremenih i kompetentnih društava te gospodarstava utemeljenih na znanju. Sustavno ulaganje u te sektore odražava uspješnu i kvalitetnu ekonomsku politiku pojedine zemlje. DZS je proveo istraživanje koliko odraslih Hrvata ulaže u obrazovanje i kako, po tom pitanju, kotiramo u usporedbi s drugim zemljama Europe.
Posljednjih godina primjećujemo značajan porast demografskog starenja stanovništva. Tržište rada, koje je vrlo promjenjivo i dinamično, odabire radno aktivne osobe na temelju razine stručne spreme i vještina koje su stekle tijekom života, bilo formalnim ili neformalnim oblikom obrazovanja. Koncept cjeloživotnog učenja razvijen je u šezdesetim godinama prošlog stoljeća te je nastao kao odgovor na problem neusklađenosti između obrazovanja mladih i odraslih.
Znanje nikad nije bilo bliže i dostupnije, usvaršite svoje vještine na novom internetskom portalu
Cjeloživotno obrazovanje i učenje postaju ključni faktori za osobni i profesionalni rast, omogućavajući veću mobilnost i zapošljavanje. Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje postaju prioritetne aktivnosti u stvaranju društva znanja te podržavaju održivi razvoj društvenog i gospodarskog života.
Udio stanovništva od 25. do 64. godine koji su sudjelovali u obrazovanju ili usavršavanju u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja pokazuje nezavidnu poziciju Hrvatske.
Podaci DZS-a
Podaci DZS-a pokazuju da koncept cjeloživotnog učenja najbolje funkcionira na sjeveru Europe jer je upravo najviše Šveđana (36,2 posto), Danaca (27,9 posto) i Islanđana (27,1 posto) sudjelovalo u nekoj vrsti obrazovanja ili usavršavanja u razdoblju od mjesec dana prije anketiranja.
Hrvati se s 4,4 posto nalaze na europskom dnu - između Srbije (5,2 posto), Grčke (3,5 posto) i Bugarske (1,7 posto). 
FOTO: Marko Picek/PIXSELL
Demoralizirajuće je saznanje da se, prema istraživanju Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) iz 2017. godine, udio Hrvata koji sudjeluju u formalnim i neformalnim obrazovnim programima u zemlji smanjio. Tadašnje istraživanje je pokazalo da se udio Hrvata u formalnom obrazovanju kretao između 5,4 posto i 7,4 posto referentne populacije. S druge strane, 29,7 do 33,5 posto referentne populacije sudjelovalo je u nekom obliku neformalne edukacije.
NESTAJU LI HRVATI? Nakon desetljeća pada broja rođenih, ove jeseni u školama nikad manje prvašića
Unatoč tome što znanje nije nikad bilo bliže i dostupnije, očigledno je da resurse koji su nam na raspolaganju ne koristimo dovoljno. Ako nastavimo ovim tempom, postoji stvarna opasnost da završimo na posljednjem mjestu, a posljedice za društvenu i ekonomsku situaciju bit će poražavajuće.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.