Hrvati u europskom vrhu po dobi do koje žive s roditeljima: Iz Bruxellesa kažu da su dva glavna razloga

Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci iz Hrvatske prosječno su prošle godine odlazili od roditelja tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine.

U Hrvatskoj čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima, dok je u Švedskoj takvih - 12,5 posto.

Eurostat objavio nove podatke: Inflacija u eurozoni i Hrvatskoj zamjetno usporila u svibnju

"Južne države tradicionalno održavaju bitno jače obiteljske veze od onih na sjeveru i kulturološki je prihvatljivije ostati s roditeljima duže, jednako kao što se od djece očekuje visoki stupanj skrbi o starijim roditeljima.

Osim kulturoloških, tu su i ekonomski razlozi jer se u Hrvatskoj objektivno teško osamostaliti zbog velike skupoće stanova u odnosu na prosječne plaće te nepostojanja učinkovite i širokodostupne stambene politike", ističe dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. 

Dio stručnjaka je skeptičan

Međutim, dio stručnjaka ipak s određenom sumnjom gleda na ove podatke te ističe kako Eurostat nije predočio jasnu metodologiju dolaska do ovih podataka.

FOTO: Pixabay

Uvjereni su kako Eurostat u djecu koja žive s roditeljima ubraja i "djecu" koja su već zasnovala svoje obitelji i koji žive s roditeljima u istoj kući, iako ne nužno i u istom kućanstvu. U Hrvatskoj, osobito u seoskim sredinama, uobičajeno je da u prizemlju žive roditelji, na prvom katu jedno, a na drugom drugo dijete sa svojim obiteljima.

Ako Eurostat i njih računa kao "djecu koja se nisu osamostalila", onda tako visoka dob osamostaljenja od roditelja za muškarce - gotovo 35 godina i gotovo 2,5 godine više od drugoplasiranih Bugarske i Slovačke - mnogo više ima smisla, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.