JESTE LI GLEDALI?

HRT emitirao prvu epizodu serijala 'NDH', evo što vas očekuje dalje

Autor

js/h

HRT-ova serija "NDH", šest godina nakon početka snimanja, krenula je od ponedjeljka 20. rujna kao adut jesenske televizijske sheme, a njen autor, povjesničar Hrvoje Klasić, poručuje da je seriju trebalo puno prije emitirati.

20.09.2021. u 20:57
Ispiši članak

Klasić i HRT složili su se da je to dugoočekivani projekt u kojem će o NDH u 12 epizoda govoriti tridesetak doktora znanosti i povjesničara, a bit će ilustriran s više od dva sata filmskog materijala o NDH iz Hrvatskog slikopisa otkupljenog od Jugoslavenske kinoteke.

Ističući velike zasluge HRT-ova redatelja i koscenarista Miljenka Bukovčana i montažerke Ive Blašković, Klasić je potvrdio i nazive epizoda serijala NDH koji otvaraju “Dva atentata”, slijedi “Nova Europa” i “10. travanj” - epizode vezane uz doba prije i uoči proglašenja NDH. Nakon toga, planirano je prikazivanje “Ustaške države”, “Vanjske politike”, “Hrvatske do Drine” i “Vojnice”, da bi uslijedile “Prirad i uljudba”, “Crkva” i, prema ocjeni mnogih, najzahtjevnije epizode - “Nepoželjni”, “Teror” i završni “Epilog”.

“Upozorio bih gledatelje - ima dvanaest epizoda i ovo nije rađeno ideološki ni tendenciozno. Ulazimo u priču puno prije nastanka NDH, dakle zašto je nastao ustaški pokret, u kojem okolnostima. Razrađujemo priču, ali ne idemo kronološki, nego na neki način tematski. Bit će teme terora, ali bit će i teme unutarnje politike, kulture, vanjske politike i vojske. Preporučam ljudima da ne reagiraju na prvu”, kazao je Klasić.

Dodao je i kako su mnogi pitali za sadržaj serije i njezine naglaske, no poručuje da se u sadržaju nije baš sve vezano uz NDH moglo spomenuti, bez obzira na čak 12 epizoda.

"Sve što je rečeno dovoljno je da bi se shvatio taj trenutak - vremenski, društveno-politički kontekst, da bi se shvatilo što je bila ta država i kakav je bio život njezinih građana - onih koji su bili poželjni i onih koji su bili nepoželjni”, ocijenio je.

Cilj nije bio, ističe, napraviti leksikon u kojem će se sve nabrojati, nego dati opis i analizu jednog vremena, a u tome su pomogli vrhunski stručnjaci iz okruženja i Europe. Klasić je i dodatno pojasnio svoju izjavu u Jutarnjem listu da “suprostavljenih mišljenja nema, ali samo zato što desničarski povjesničari nisu željeli sudjelovati”.

“Ispričat ću anegdotu. Kada su me prije nekoliko godina s HRT-a zvali povodom Dana sjećanja na žrtve holokausta jedan novinar me nazvao i rekao 'bit ćete vi i s druge strane'… Prekinuo sam ga i pitao “Tko - Goebbels?”. Kako to mislite s druge strane kada govorimo o Holokaustu? Tako i ovdje. Kada govorimo o NDH nema suprostavljenih mišljenja među povjesničarima i znanstvenicima koji drže do svog znanstvenog renomea. Nema među znanstvenicima u Zagrebu, Beogradu, Švedskoj ili u Washingtonu”, kazao je Klasić.

Ono što postoji jest činjenica da su se neki bavili više određenim razdobljem. Naravno da mogu postojati različita mišljenja o načinu kako se pristupa broju žrtava u Jasenovcu ili nakon Bleiburga, dodao je.

'O karakteru ustaške države ili svibnju 1945. znanstvenih neslaganja nema' 

"No, međutim, kada govorimo o karakteru ustaške države, odnosno o NDH, o karakteru logora Jasenovac ili o onome što se događalo u svibnju 1945. tu u principu neslaganja nema", kazao je Klasić.

Serija se snimala na brojnim lokacijama, od Vatikana i Sachsenhausena, do Bleiburga i Jasenovca, Janke Puszte (Jankovca), ali i Firenze gdje je još i sada vila koju je Ante Pavelić, kako ističe Klasić, kao Mussolinijev "čovjek za specijalne zadatke" dobio za usluge u budućem pripajanju dijelova hrvatskog Jadrana.

Posebne su epizode posvećene gospodarstvu i kulturi (prirad i uljudba) u vrijeme NDH, ali i odnosu ustaškog režima i crkve. "Posvetili smo veliki dio prostora crkvi, generalno – katoličanstvu i ustaškom pokretu jer, mnogi će reći, katolička je crkva iskoristila ustaše, a mislim da je bilo obrnuto i tu se veliki dio povjesničara slaže. Alojzije Stepinac nije bio ratni zločinac, ali sigurno nije bio primjer antifašističke borbe", rekao je.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.