Hrast kitnjak već treću godinu bez uroda žira

O problemu uroda hrasta lužnjaka govori se već neko vrijeme, otkako je u Hrvatsku stigao invazivni štetnik – hrastova mrežasta stjenica. U posljednje vrijeme urod se prorijedio, a sve su češće godine kada u potpunosti izostane. Ipak, ove godina ga je nešto bilo, iako ne u dovoljnim količinama za ukupne potrebe Hrvatskih šuma, no toliko da će se osnovne funkcije gospodarenja šumama uspjeti namiriti.

No, puno gora situacija je s našim drugim hrastom po rasprostranjenosti, hrastom kitnjakom, koji u ukupnom udjelu svih šumskih vrsta u Hrvatskoj sudjeluje s devet posto i time je naša ukupno treća vrsta u drvnoj zalihi. Na sjemenskim plantažama, hrast kitnjak nije uopće urodio ukupno tri godine zaredom, a ništa bolja situacija nije niti u šumama gdje je prirodni pomladak slab i ne garantira uspjeh pomlađivanja prirodnom obnovom. Možemo sada sa sigurnošću reći kako je kitnjak doslovno preko noći postao velik problem hrvatskog šumarstva, puno veći nego li je to lužnjak.

U rasadniku Hajderovac, prema planu godišnje proizvodnje sadi se 20 tona žira hrasta kitnjaka, no već treću godinu zaredom zbog manjka žira ta aktivnost izostaje.

"Godišnja proizvodnja hrasta kitnjaka iznosila je 1,5 milijuna sadnica, što je gotovo 90 posto proizvodnje šumskih sadnica rasadnika Hajderovac.  No nakon što su proljetos i posljednje proizvedene sadnice otišle u sadnju, primorani smo stati s proizvodnjom kitnjakovih sadnica jer žira jednostavno na području Hrvatske nema", govori Marko Barukčić, upravitelj šumarije Kutjevo koji obavlja i funkciju upravitelja RJ Rasadnik Hajderovac.

Tehnolog u proizvodnji Tomislav Benčić koji ima 25 godina iskustva u proizvodnji kitnjakovih sadnica tvrdi kako se ovakva situacija nikada nije dogodila, stoga je vrijeme za nove ideje i akcije.

"Za vrijeme loših godina znalo nam je doći 10 tona žira, ali ne sjećam se da se ikada dogodila situacija da je urod u potpunosti izostao. A situacija da tri godine nema žira jednostavno mi je nezamisliva i prvi puta se s njom susrećem", tvrdi Benčić.

"Čak i ako se pukom srećom dogodi situacija da se ove godine pojavi urod i hrast ga uspije ponijeti do kraja, nove sadnice bit će spremne tek za jesen 2024. godine. I to je situacija u kojoj nam treba izniman urod u 2022. godini", naglašavaju u rasadniku.

Ništa bolja situacija nije niti u ostalim rasadnicima koji se bave proizvodnjom sadnica hrasta kitnjaka. Žira nema nigdje u Hrvatskoj.

Za ovu situaciju ponajprije su krive klimatske promjene. U posljednjih dvadesetak godina, za 11 ih možemo reći da su bile sušne, dok ih je ekstremno sušnih bilo čak 7. Hrast kitnjak koji i inače raste na suhim i ocjeditim terenima sigurno je prvi na udaru od svih vrsta na koje utječe suša. Ne treba zanemariti niti napad hrastove mrežaste stjenice, invazivne vrste zbog koje naše šume u srpnju poprime jesenji izgled žutoga lišća čime se skraćuje vegetacijska perioda. Stablo preživljava tako da odbaci ono za što troši mnogo energije a bez čega na kratke staze može preživjeti a to je upravo potomstvo tj. žir.

Za sada se rješenje problema ne nazire, no ideja ne manjka. 

"Jedna od ideja bila je da se vade iznikle biljčice u šumi jer pojedinačno je poneki žir ipak uspio isklijati. Te biljčice iz susjednih odjela i odsjeka premještale bi se na pomladnu površinu ili u rasadnik na daljnje školovanje no kako nam kažu naši stručnjaci, uspjeh takvog zahvata je upitan, a riječ je o skupom i vrlo teškom poslu", kaže Mladen Slunjski, rukovoditelj službe za proizvodnju i razvoj.

Osim presadnje pojedinačnih prirodnih klijanaca iz susjednih odjela i odsjeka na odsjek koji se pomlađuje ili u rasadnik, moguće opcije su vegetativno razmnožavanje ili uvoz sjemena. Za sada je ta opcija onemogućena zbog Pravilnika o provenijenciji sjemena za cilj ima zaštititi porijeklo sjemena, ali kako ga trenutačno nema, ponajprije je važno održati održivo gospodarenje.

Treba naglasiti kako rasadnici sigurno neće imati problema s opstankom jer se na površinama mogu saditi i druge vrste drveća. Hajderovac od iduće godine počinje s proizvodnjom bukovih sadnica, a dio rasadnika će se preurediti i za proizvodnju hortikulturnih biljaka. Trenutno je na raspolaganju gotovo 12 ha proizvodne površine. Ove godine je već pripremljeno 120 kg sjemena bukve od kojih se planira proizvodnja između 70 i 80 tisuća sadnica. Tu je i oko 15 kg sjemena gorskog javora od kojih se planira proizvesti 15 tisuća sadnica. U Hajderovcu su osposobljeni i za proizvodnju klonova, a postoji i staklenik i hladnjača čime se proizvodnja sadnica može kompletirati.

Ipak problemi će ostati u šumama hrasta kitnjaka gdje se u pitanje dovodi i opstojnost sastojina te staništa vrsta koje direktno ovise o stanišnim uvjetima koje stvaraju kitnjakove šume. Kao i kod jasena, situacija je vrlo problematična i tražit će se hitna rješenja jer obnova šuma ne smije doći u pitanje.