Horvat poručio: Pozivam građane da sami krenu sa sanacijom, a trošak će im se priznavati naknadno

Iz Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta u Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Bivši ministar jednog resora i aktualni drugoga jest HDZ-ovac Darko Horvat, koji je u razgovoru za Večernji list otkrio kako se prilagođava na novu poziciju i koji su mu najveći izazovi u ovom mandatu. U međuvremenu je završio i u samoizolaciji nakon što je njegova pomoćnica dobila pozitivan nalaz na korona virus; ističe kako se osjeća dobro, nema nikakvih simptoma i nada se da će tako i ostati.

Za vikend ga čeka još jedan test, a cilj mu je što prije vratiti se u radnu svakodnevicu jer ga, kaže, čeka važna zadaća, a to je predstavljanje konačnog prijedloga Zakona o obnovi u drugom čitanju u Saboru.

Horvat kaže da s obzirom na važnost donošenja ovog zakona u što bržem roku, vremena za prilagodbu praktički i nije bilo: "Također, radimo na još nekoliko važnih stvari, a to je, prije svega, osiguravanje novog adekvatnog smještaja za sve građane koji trenutačno žive u Studentskom domu "Cvjetno naselje", osiguravanje sredstava za nastavak projekta subvencioniranja stambenih kredita za mlade obitelji, a tu je i projekt energetske obnove obiteljskih kuća. Istovremeno se bavimo izradom akcijskih planova i definiranjem prioriteta vezanih uz trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti namijenjenih sanaciji šteta uzrokovanih potresom, kao i odobrenog zajma Svjetske banke koji ćemo iskoristiti za sanaciju šteta na školama i bolnicama".

Donošenje Zakona o obnovi nije samo prioritet ovog Ministarstva već i cijele Vlade, kazao je Horvat te dodao da upravo zbog toga prolazi saborsku proceduru kroz dva čitanja. Očekuje se njegovo predstavljanje u Saboru na izvanrednoj sjednici tijekom idućeg tjedna.

"Odmah nakon izglasavanja i objave u Narodnim novinama krećemo s njegovom provedbom, formiranjem Stručnog savjeta i Fonda za obnovu, a paralelno započinjemo i sa zaprimanjem zahtjeva za obnovu temeljem kojih će ministarstvo izdavati odluke osnovom kojih će građani moći započeti obnovu svojih nekretnina, uz predložene modele sufinanciranja", najavio je ministar.

Naveo je da je ključno razlikovati konstrukcijsku od cjelovite obnove.  "Već smo u prvom čitanju najavili da država ulazi u organizirani konstrukcijski dio obnove sa sufinanciranjem 60 posto iznosa, dok bi preostalih 40 posto ravnomjerno trebali podijeliti jedinice lokalne i regionalne samouprave te privatni vlasnici. To se, dakako, odnosi na prvu i za stanovanje nužnu nekretninu. Preostale nekretnine u svom vlasništvu građani će obnavljati uz veću participaciju", rekao je Horvat.

Novi važan moment je uvođenje socijalnog kriterija uz pomoć kojeg će se, kaže, odrediti u kojim će slučajevima država pokriti i ovih 20 posto iznosa konstrukcijske obnove koje su dužni osigurati sami građani.

"Međutim, ovdje je još jednom važno napomenuti da su privatni vlasnici ili suvlasnici dužni sami financirati ostatak, odnosno razliku do cjelovite obnove. Država, Grad Zagreb te dvije županije same će u stopostotnom iznosu financirati cjelovitu obnovu zgrada javne namjene čije su oni vlasnici ili osnivači", naglašava Horvat.

Ukupna šteta od potresa procijenjena je na oko 86 milijardi kuna, navodi Horvat, ali u Vladi procjenjuju na temelju onoga što će se obnavljati po metodologiji koju definira Zakon, potrebno je oko 42 milijarde kuna.

Horvat ovaj nesrazmjer objašnjava ovako: "Važno je za shvatiti kako je ta procjena napravljena za slučaj da država sve nekretnine privatnog karaktera financira u omjeru 60:20:20, a s obzirom na uvedene nove omjere financiranja druge i svake sljedeće nekretnine, vjerujem da bi taj iznos, barem što se tiče financiranja države, mogao biti i nešto manji od toga. Već smo do sad putem različitih izvora europskih i svjetskih financijskih institucija te Fonda solidarnosti EU osigurali više od 1,2 milijarde eura, dakle oko 10 milijardi kuna. Aktivno tražimo i neke druge moguće izvore financiranja, poglavito unutar novoodobrenog Višegodišnjeg financijskog okvira te Programa oporavka Europske unije".

Horvat kaže da se pitanje smještaja ljudi koji u ovom trenutku ne mogu boraviti u svojim stanovima rješava na tri različita načina. "Jedno je smještaj u državnim i gradskim stanovima koji nisu oštećeni i pogodni su za stanovanje. Drugo će biti subvencioniranje najamnina u stanovima koje građani sami pronađu, naravno uz određene kriterije onoga što se i koliko može sufinancirati.

Treće je pronalazak novog privremenog smještaja s više stambenih jedinica, nalik onome u Studentskom domu "Cvjetno naselje", a koji će zadovoljavati sve potrebne uvjete. Najizglednija opcija za to u ovom trenutku je hostel Arena u Zagrebu, a vjerujem da ćemo idućeg tjedna imati konačno rješenje i za to, pa da možemo započeti s procesom premještaja ljudi u njihov novi privremeni smještaj.

Za sanaciju dimnjaka, krovova, zabatnih zidova, liftova i stubišta Vlada je već osigurala 100 milijuna kuna unutar državnog proračuna. Dodatnih 41 milijun kuna za sanaciju dimnjaka te nabavu i ugradnju kondenzacijskih bojlera osiguran je na proračunskim stavkama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

"Stoga pozivam građane da sami krenu sa sanacijom, a trošak će im se nakon kontrole računa priznavati naknadno. Također, svima koji su već započeli konstrukcijsku obnovu izradom projektne dokumentacije priznavat ćemo trošak unutar maksimalno dozvoljenih cijena projekta, materijala i ugovorenih radova, a nakon tehničko-financijske kontrole i pregleda pripadajućih troškovnika", poručio je Horvat.