Horvat: Neodržive industrije više se neće financirati iz državnog proračuna

"Do sada je plaćeno 3,5 milijardi kuna jamstava za brodogradnju i još će se neke stvari morati platiti kako bi se sanirala prošlost. Pokušajte zamisliti da se nama brodogradnja dogodila, a da proračunskog suficita od četiri milijarde kuna dvije godine za redom nije bilo", rekao je Horvat na konferenciji 4. industrijska revolucija, koju je organizirao tjednik Lider. 

Tri godine muke oko izlaska iz mehanizma kontrole prekomjernih neravnoteža, tri godine muke oko smanjenja javnog duga, sve bi to palo u vodu da za plaćanje jamstava u brodogradnji nismo bili spremni, ustvrdio je Horvat.

Podsjetio je kako sada za jamstva za brodogradnju plaćene 3,5 milijarde kuna plaćene za jamstva i još će se neke stvari morati platiti "da bismo sanirali prošlost, da bismo sanirali tvrdokornu obranu nečeg što u ovom trenutku nije održivo".

Takvom modelu financiranja došao je kraj i sredstva iz državnog proračuna više se neće investirati u projekte koji nisu održivi, rekao je, ponavljajući kako se neodržive industrije iz državnog proračuna više neće financirati. 

Hrvatska neće imati povećanje javnog duga i smanjeni gospodarski rast zbog toga jer financira neodržive, poručio je ministar gospodarstva.

Najavio je i kako će se do kraja godine zakonodavni okvir pripremiti za potpunu razmjenu elektroničkih računa u svim sferama gospodarstva.

Želimo jedan drugi mehanizam, koji neće biti statistika već podloga za analitiku i u onom trenutku kad s lokacije A na lokaciju B ode e-račun iz njega će se izvući sve ono što treba da bi se napravila analitika koja će rano signalizirati kada tvrtka ulazi u poteškoće, pojasnio je.

Naveo je i kako čak 80 posto podataka koje analizira i objavljuje Državni zavod za statistiku nitko ne otvara, a kamoli da tržišno koristi.

To se mora promijeniti, kazao je Horvat i dodao kako se ubuduće trebaju sva sredstva i napori usmjeriti na financiranje inovativnih projekata.

Jedna od tema konferencije je i mobilnost i promet u digitaliziranom okruženju, a zamjenica glavnog ravnatelja glavne uprave za mobilnost i promet pri Europskoj komisiji Maja Bakran Marčić se osvrnula i na dva ključna elementa u transformaciji današnjeg prometa. Prvi je element, borba protiv klimatskih promjena, jer je sektor prometa odgovoran za četvrtinu emisije stakleničkih plinova, a taj trend je u porastu. Drugi je element, digitalizacija u prometu, rekla je, poručujući kako se promet  mora digitalizirati kako bi bilo konkurentan povezan, čist i uključiv. 

Ističe kako će digitalizacija promet učiniti i sigurnijim jer je danas za čak 95 posto nesreća odgovorna ljudska pogreška, a Hrvatska je na toj ljestvici sigurnosti pri kraju.