HOK traži vrtoglavu upisninu od 37.500 kuna, diskriminiraju manje imućne odvjetnike

AZTN provodi analizu komorskog sustava u Republici Hrvatskoj. Između ostalog predmet analize bio je i HOK, pa je tako izvršen uvid u Odluku o utvrđivanju visine upisnine u Imenik odvjetnika HOK-a iz ožujka 2019. Njome se utvrđuje spomenuta upisnina, koja se uplaćuje nakon prvog upisa u Imenik odvjetnika HOK-a, a prije davanja svečane prisege. Od upisnine su izuzeti odvjetnički vježbenici.

U svezi visine upisnine, AZTN je putem Europske mreže za tržišno natjecanje (ECN) zaprimio podatke o visinama upisnina u dvadesetak zemalja EU te je izvršio uvid i u iznose upisnina i u Albaniji i Srbiji. Uvidom u dostavljene podatke AZTN je zaključio kako predmetna upisnina u većini analiziranih zemalja iznosi u prosjeku od 100 do 300 eura, dok pojedine zemlje nemaju institut upisnine kao takve. Također, zaključeno je kako su razlike pri plaćanju upisnine ovisno o kategoriji upisnika značajno manje u odnosu na RH te u pravilu iznose u prosjeku oko 200 eura.

"Nesporno je s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja kako su odvjetnici, članovi Komore, poduzetnici, a Komora u tom smislu udruženje poduzetnika. HOK ima pravo odrediti iznos upisnine. Kako je članstvo u HOK-u za odvjetnike obvezno te kako je plaćanje upisnine obvezno, zaključuje se kako je upis u Imenik odvjetnika HOK-a, odnosno plaćanje upisnine uvjet za pristup tržištu pružanja odvjetničkih usluga.

Stoga, svaki uvjet za pristup odnosno sudjelovanjem na tržištu koji je nerazmjeran, prekomjeran, ograničavajući i sl. izvjesno predstavlja prepreku za pristup i sudjelovanjem na tom tržištu s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja", navodi se u mišljenju koje potpisuje Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

Sporna cijena određena je još 2002. Već tada su se neki pravnici požalili AZTN-u, koji se davne 2004. izjasnio da cijena upisnine smatra nezakonitom, "budući da se istim primjenjuju nejednaki uvjeti glede visine upisnine".

Kako se HOK oglušio na preporuku, pučki pravobranitelj iznio je problem pred Sabor u svom izvješću o diskriminaciji, a izvijestio je i ministra pravosuđa. Priča je potom zamrla sve do 2018., kad je pravnica Ivana Zelić pučku pravobraniteljicu Loru Vidović podsjetila na zaboravljeni slučaj.

Naime, stupanjem nove odluke na snagu, odluka iz 2002. stavljena je izvan snage, a čime je automatski obustavljen postupak ocjene zakonitosti, piše zagrebi.hr.