HND i SNH: Hrvatska vlada se ponaša kao da priželjkuje da i ovo malo novinarstva što je ostalo nestane

''Prije dva mjeseca je zabilježen prvi slučaj korona virusa u Hrvatskoj, dva mjeseca je ove krize, a još uvijek mjere za novinarski i medijski sektor ne postoje'', istaknuo je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Naglasio je i kako se novinarstvo još nije oporavilo od krize 2008. te da mnoge europske institucije traže da se učini sve da se u doba pandemije sačuva novinarstvo kao jedan od temelja demokratičnosti svakog društva, ali da to u Hrvatskoj nije slučaj.

''Hrvatska vlada se ponaša kao da priželjkuje da i ovo malo novinarstva što je ostalo nestane. Dva mjeseca hrvatska Vlada nije napravila ništa po pitanju mjera za novinarke i novinare. Mi od hrvatske Vlade više ne očekujemo, nego zahtijevamo da u što kraćem roku uvede mjere za novinare'', rekao je Zovko.

Naglasio je kako bi posljedice po novinarstvo mogle biti katastrofalne.

Kazao je i kako su udaru najviše izloženi novinari u lokalnim i regionalnim medijima. Osudio je i nedavne brutalne napade na novinare dodavši kako je nedavno napadnuta novinarka u Splitu dala iskaz DORH-u te da HND i SNH inzistiraju na najoštrijim kaznama za napadače na novinare.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever kazala je da je upravo medijski sektor bio prvi na udaru mjera koje su poduzete kako bi se poslodavci izvukli iz krize uzrokovane pandemijom korona virusa.

''I prije nego što su se prvi rezultati krize počeli osjećati, mnogi medijski poslodavci počeli su mjere štednje. Počela su otpuštanja honoraraca, otkazivanja ugovora slobodnim novinarima, rezanja plaća i dodataka stalno zaposlenim djelatnicima. Tražimo dodatne mjere kako bi se zaštitili ne samo izdavači, nego i novinari'', rekla je Sever.

Jedna od mjera koje predlažu HND i SNH, kako je ponovno istaknula, jest da poticaje, pomoći i financijske olakšice medijskim tvrtkama treba čvrsto vezati uz ugovornu obavezu medijske tvrtke da tijekom krize neće biti otpuštanja prvenstveno najugroženijih  honorarnih suradnicima i slobodnih novinara, ali i rezanja plaća i otpuštanja stalno zaposlenih.

Predloženo je povećanje javnog financiranja medija putem kriznog fonda za novinarstvo koji bi financirao novinarski rad s 30 milijuna kuna.

U HND-u i SNH-u predlažu i da se novinarima koji rade kao honorarni suradnici izravno na račune isplati naknadu od 4000 kuna na mjesec u sljedeća tri mjeseca, ali uz uvjet da poreznom karticom mogu dokazati da dosad u ovoj godini nisu imali prihod od nesamostalnog rada.

HND i SNH predlažu i da se u trećem kvartalu ove godine raspiše novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te da se vrati natječaj za neprofitne medije koje je od 2013. do 2015. godine provodilo Ministarstvo kulture te da se udvostruči iznos tog fonda na 6 milijuna kuna.

Predlažu i da se odmah raspodijeli 15 milijuna kuna osiguranih putem Europskog socijalnog fonda (ESF) za program "Mediji zajednice", ali odmah potom raspiše i natječaj za drugu fazu istog programa, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna.

O problemima honorarnih novinara koji su prvi na udaru krize, otkazivanja suradnje i gubitka poslova na online konferencije za novinare ispred zagrebačkog Novinarskog doba govorila je i novinarka Danijela Stanojević ocijenivši kako su upravo honorarci i oni koji rade preko autorskih ugovora prvi na udaru nove krize i kako je krajnje vrijeme da Ministarstvo kulture donese neke mjere za njihovu zaštitu.