Hloverka Novak-Srzić za Direktno: 'Očigledno je da su zlatna vremena naglog turističkog rasta i rekorda iza nas'

Već desetljećima znamo da upravo prihodi od turističke sezone, koja započinje već oko Uskrsa svake godine, da bi potom kulminirala u srpnju i kolovozu, pune Državni proračun.

Stoga se od nje svake godine očekuju još bolji i kvalitetniji rezultati, no pitanje hrvatske ponude, kao i sve žešćih konkurentskih zemalja, koje jeftinijom cijenom, ali i kvalitetnijim sadržajima praktički uništavaju još uvijek preskupi turizam Made in Croatia, kompleksna je i zahtjevna tema. Od strateškog interesa za cijelu državu, odnosno njezino gospodarstvo i razvoj.

Obišli smo nekoliko najjačih turističkih mjesta u Istri- od Pule do Rovinja, Poreča i Umaga i ustvrdili da je osjetno manji broj gostiju, što nam potvrđuju i sami mještani. S izuzetkom Medulina, koji je i inače među najposjećenijim turističkim mjestima u Hrvatskoj, Istra bi ove, 2019. godine, mogla- zakazati. Ipak, nadajmo se da će pravi, veliki val turista tek uslijediti u tjednima ispred nas.

No kako je na jugu Hrvatske po tom pitanju?

O tome smo razgovarali s Hloverkom Novak -Srzić, direktoricom Turističke zajednice grada Makarske.

''Za početak valja reći da je Makarska poznata kao turističko središte u kojem prevladava privatni smještaj. Makarska ima 15 tisuća postelja u privatnom smještaju i 3500  kreveta u hotelima. Ovogodišnja sezona za sada je na razini prošlogodišnje. Pri tome je važno  napomenuti da   broj postelja u privatnom smještaju raste godišnje  za tisuću kreveta. Makarska je ostvarila odlične rezultate u predsezoni, u prva četiri mjeseca brojali smo sedam posto više noćenja i osam posto više dolazaka. U svibnju je podbačaj, zbog loših vremenskih okolnosti bio znatan'', kaže direktorica.

No zadovoljna je sadašnjim rezultatima.

''U prvih šest mjeseci bilježimo 1,94 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 7,02  posto više dolazaka . Očigledno je da su zlatna vremena naglog turističkog rasta i rekorda iza nas. Povratak konkurentskih turističkih zemalja, prije svega Turske, Egipta i Tunisa, pa i Španjolske, osjeti se znatno ove godine na našem tržištu. Turska ove godine očekuje 50 milijuna turista, uz 30 posto niže cijene od onih prije krize, uz to što je njihova država subvencionirala brojne avionske linije. Turci, primjerice imaju osam posto PDV-a na smještaj, a 18 posto na ugostiteljstvo. Mađarska je proglasila turizam svojim strateškim sektorom pa je ove godine smanjila PDV na ugostiteljske usluge s 27 na pet posto, a smanjili su i PDV na hranu. Naš turizam opterećen je brojnim nametima i zbog toga se sve teže nosi s konkurentskim turističkim destinacijama. Od nedostatka radne snage, njihove potplaćenosti, kvalitete usluga, do rasta cijena''...

Hloverka Novak-Srzić upozorava i na sljedeće:

''Naša turistička središta svake godine povećavaju kapacitete koje komunalna, prometna i turistička infrastruktura ne prati na zadovoljavajući način. Premda će turistička sezona ove godine vjerojatno  biti na razini prošlogodišnje, vrijeme je za ozbiljno sagledavanje daljnje strategije hrvatskog turizma, od nacionalne, regionalne pa do lokalne razine''.