HLK: Gotovo tisuću liječnika zatražilo odlazak u inozemstvo

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 923 liječnika zatražila su dokumentaciju za rad u inozemstvu, dok ih je istodobno svega 135 iskazalo interes za dolazak, najviše liječnika iz susjednih zemalja koji imaju hrvatsko državljanstvo, doznaje se u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK).

Najčešće odlaze anesteziolozi, radiolozi, kirurzi i ginekolozi, prosječne dobi 39 godina, a potvrde za rad u inozemstvu podjednako traže i liječnici i liječnice. Šezdeset posto njih su bolnički doktori, a svega 11 posto liječnici obiteljske medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za odlazak. No, Hrvatsku napuštaju i nezaposleni liječnici i oni bez specijalizacije, navode iz Komore, upitani za trendove, na koje se proteklih dana zabrinuto osvrnula i saborska oporba.

Liječnici iz Hrvatske ne mogu dobiti dozvolu za rad u inozemstvu bez potvrda strukovne komore, no u njoj ne raspolažu podacima koliko je točno liječnika konačno i dalo otkaz te otišlo iz Hrvatske. Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo upozorava da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s ozbiljnim problemom nedostatka doktora medicine i zdravstvenih radnika.

''Nadamo se da to neće dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava, ali može ugroziti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite te pogoršati stanje s listama čekanja'', upozorava dr. Minigo. Nedostatak zdravstvenog kadra ne može riješiti ''inozemna radna snaga'' jer je interes liječnika iz drugih zemalja za dolazak na rad u Hrvatsku puno je manji, pa je, po podacima Komore, od ulaska u EU, tek 135 liječnika zatražilo priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

Među njima je više od 60 posto hrvatskih državljana koji su se školovali u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U većini slučajeva za dolazak su zainteresirani liječnici koji još nisu stekli specijalizaciju. Državljana EU izuzetno je malo. U Komori to objašnjavaju složenim postupkom priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, zbog čega nas, kažu, velik broj liječnika zaobilazi i odlazi na rad u druge zemlje članice EU.

Dr. Minigo za strukovni kolektivni ugovor

Predsjednik Hrvatske liječničke komore smatra da je sadašnje trendove uzrokovalo nezadovoljstvo liječnika položajem u sustavu, ali i činjenica da godinama bezuspješno pokušavaju dobiti strukovni kolektivni ugovor.

''U posljednjih deset godina dva su puta štrajkali za bolje uvjete rada i adekvatnu plaću. Iako su svjesni da u vrijeme recesije moraju dijeliti sudbinu svojih sugrađana, doktori prema sebi očekuju bolji odnos'', kaže dr. Minigo. A promjene bi, smatra, mogli donijeti bolji uvjeti rada, lakše dobivanje specijalizacija, kvalitetno osiguranje od profesionalne odgovornosti, te omogućavanje dodatne zarade radom u svojoj ustanovi ili kod drugog poslodavca. Kolektivno pregovanje mora biti strukovno, poručuje predsjednik Komore.

Podsjeća također da je saborski Odbor za zdravstvo nedavno istaknuo potrebu ''preispitivanja nekih elemenata pravilnika o pripravničkom stažu, te primjerenije vrednovanje obrazovanja i rada zdravstvenih djelatnika uz stvaranje uvjeta za njihov ostanak u Hrvatskoj''.