HGK: Više od 40 posto građana za Uskrs će kupiti domaće proizvode

„I ovo prilikom pozivamo građane da kod kupnje ovog Uskrsa vode računa o potrošnji domaćih namirnica, jer poticanjem domaće industrije zapravo potičemo cjelokupan rast hrvatskoga gospodarstva“, kaže Ravlić.

Prema procjenama HGK ovogodišnja uskršnja potrošnja bit će u skladu s prošlogodišnjom te se očekuje da će skromnija košarica ove godine iznositi oko 650kn, srednja oko 1200kn, te bogata 1600 kn.

„Cijene se razlikuju u vrsti i količini proizvoda, ali i cijeni glavnih proizvoda u košarici. Skromnija košarica će uključivati primjerice srdelice ili oslić za večeru na Veliki petak ili svinjetinu za uskršnji ručak, dok će bogatija košarica uključivati primjerice bakalar za Veliki petak i janjetinu za uskršnji ručak“ kaže Ravlić dodavši da će većina građana, nažalost, jedva uspjeti namaknuti dovoljno financijskih sredstava za skromnu košaricu.

Prema procjeni HGK 43% građana kupovat će u velikim hipermarketima, 31% u manjim prodavaonicama, a njih 26% na tržnicama.

Trgovina je sezonska djelatnost i već tradicionalno blagdani su razdoblja kad se u trgovini troši više nego obično. Uskrs je i početak predsezone. Nedvojbeno je kako je aktualna gospodarska situacija na tržištu dovela do određenih promjena u navikama potrošača te da se kupci ponašaju racionalnije, osjetljiviji su na cijenu, postaju sve praktičniji. Unatoč tomu, posljednje dvije godine promet u trgovini na malo u Hrvatskoj kontinuirano raste.

Rast prometa nastavak je uzlaznoga trenda koji kontinuirano traje 17 mjeseci (od kolovoza 2014. godine), što je posljednji put zabilježeno 2007. godine. Povoljnija kretanja potrošačkog optimizma, koja se bilježe od listopada 2014. godine, doprinijela su i spomenutom trendu rasta realnoga maloprodajnog prometa. Na poboljšanje potrošačkog optimizma djelomično je utjecalo realno povećanje neto plaća koje je ostvareno 2015. godine (rezultat promjene poreza na dohodak) i same naznake tog povećanja, koje su bile poznate još 2014. godine.

Slijedom svega navedenog, u 2015. je godini realan promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku bio oko 2,4 % veći u odnosu na 2014. godinu (kada je rast iznosio 0,4 %). Ipak, djelomično zbog nedostatne domaće potražnje koja je rezultat višegodišnjih negativnih trendova na tržištu rada, razina ovogodišnjega realnog prometa i dalje je niska, odnosno promet je oko 14,4 % manji u odnosu na 2008. godinu.