HGK traži hitnu normalizaciju robnog prometa sa Srbijom

Granični prijelaz Bajakovo između Hrvatske i Srbije zatvoren je za promet teretnih vozila na ulazu u Hrvatsku. Iz Srbije je najavljeno da će na zatvaranje graničnih prijelaza odgovoriti protumjerama.

Zaher kaže kako razumije situaciju s izbjeglicama u kojoj se Hrvatska našla, ali poručuje da robni promet treba što prije normalizirati.

Po njegovim riječima, Komori se javljaju deseci tvrtki koje upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice otežnog graničnog prometa na njihovo poslovanje.

Ako bi robni promet između Hrvatske i Srbije bio potpuno obustavljen, dnevne gubitke za hrvatsko gospodarstvo u Komori procjenjuju na milijun eura. Kad bi pak obustava nastupila između Hrvatske i Mađarske, ta bi šteta bila 600 tisuća eura dnevno, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić te je iznio podatak da su hrvatske tvrtke do 2014. godine u Srbiju investirale 683 milijuna eura, dok su investicije u Hrvatsku iz Srbije iznosile osam milijuna eura.  Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Želimir Kramarić naglasio je da bi bilo potrebno osigurati koridore za robnu razmjenu kako ne bi bilo još i veće štete.

No, uz te dnevne gubitke, iz Komore upozoravaju da bi puno veći problemi nastali zbog mogućeg skretanja robnih tokova na druge prometnice, kao i zbog urušavanja teškom mukom obnovljenih gospodarskih odnosa, prije svega sa Srbijom.

"Hrvatska ne može biti otok u srcu Europe. Ako granice budu zatvorene, kamo će i kako naši gospodarstvenici sa svojim robama? Kako će ispoštovati rokove i ugovorne obaveze prema svojim poslovnim partnerima? Na koncu, kako će isplatiti plaće svojim djelatnicima?", pita Zaher.

Najveće će posljedice zbog otežanog graničnog prometa imati tvrtke koje posluju sa Srbijom, ali i svi oni čije je poslovanje na bilo koji način povezano s teritorijom Republike Srbije, koja je jedna od važnijih hrvatskih trgovinskih partnera, kaže Zaher. Potkrijepio je to podacima da je hrvatski izvoz u Srbiju godišnje vrijedan 509 milijuna eura, što tu zemlju čini šestim najvažnijim tržištem za naše izvoznike.

Gospodarstvenici su alarmirali HGK o mogućim katastrofalnim posljedicama izbjegličke krize na njihovo poslovanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori te tražili zaštitu. Direktor kontrolinga Kraša Mijo Batinić navodi kako su najavljene mjere vrlo ozbiljne i bile bi ako se ostvare pogubne za konditorsku industriju poglavito za Kraš koji je tradicionalni izvoznik u Srbiju, ali i na područje Makedonije, Kosova. Godišnje preko tog jednog prijelaza izvoze 2000 tona konditorskih proizvoda. Nismo bezbrižni već smo vrlo zabrinuti, kazao je Batinić navodeći kako tim prijelazom i uvoze sirovine koje dolaze iz  Turske pa bi im i proces proizvodnje mogao biti ugrožen.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić podsjeća da su ukupna hrvatska ulaganja u Srbiju do kraja 2014. iznosila 683 milijuna eura te upozorava da bi u slučaju duljeg trajanja krize imovina hrvatskih tvrtki u Srbiji mogla biti ugrožena.

Problem je nastao i za Končar Ugostiteljska oprema, koji svoje proizvode izvoze u Srbiju ali i uvoze tehniku iz Srbije, koja nema proizvođače ugostiteljske opreme. Šteta je svake minute i dana jer imamo i ugovorene penale pa nam je stoga ugrožen i nastavak proizvodnje, kazao je Vinko Štefanić, predsjednik Uprave te tvrtke.      

Iz tvrtke Agrofructus upozoravaju kako u posljednjih nekoliko dana trpe veliku štetu zbog  zatvaranjem graničnih prijelaza sa Republikom Srbijom. Tvrtka je dogovorila posao prodaje jabuke u  Srbiju s tvrtkom Agrofructus VIP. Ugovorena količina je 3000 tona, a do sada je realizirano samo pet kamiona robe ili oko 100 tona robe i već sada izgubili su mogućnost izvoza 1000 tona jabuke. U Hrvatskoj nedostaje skladišnih kapaciteta i pvc box paleta u koju se jabuka bere te su s ovim poslom uspjeli dogovoriti da se sva jabuka s ovog područja ubere u agrotehničkim rokovima i uskladišti na propisan način, a očekivana berba u Slavoniji i Baranji je oko 6000 tona.

Zbog svega toga, HGK apelira na donositelje odluka u Hrvatskoj, ali i Srbiji, da granice za teretni promet odnosno gospodarstvenike budu otvorene kako bi se "spriječila moguća katastrofa za hrvatsko gospodarstvo koje je ionako na koljenima".

Upozoravaju i da bi zatvaranje granice sa Srbijom izazvalo štetu i za poduzetnike koji izvoze na gotovo cijelo područje istočne i jugoistočne Europe, koji bi u tom slučaju tranzit robe mogli obavljati samo preko Bosne i Hercegovine.

"Zatvaranje granice sa Srbijom zaustavilo bi jačanje dobrih gospodarskih odnosa između Hrvatske i Srbije u koju je u 2014. povećan izvoz za 33,6% u odnosu na 2013. godinu, a u prvih šest mjeseci 2015. rast je 12,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Također to bi  izazvalo štetu i za poduzetnike koji izvoze na gotovo cijelo područje Istočne i Jugoistočne Europe - Rumunjske, Makedonije, Grčke, Rusije, Bugarske, a tranzit robe bi u tom slučaju bio samo prema BiH", kazao je Zaher.

Na konferenciji su iznijeti i neki konkretni primjeri mogućih šteta za izvoznike u slučaju prekida robnih tokova između Hrvatske i Srbije. Za konditorsku industriju Kraš, primjerice, granični prijelaz Bajakovo od vitalnog je značaja, budući da preko njega godišnje izvozi roba vrijednih 10 milijuna eura, a uvozi sirovine poput lješnjaka. U problemima bi mogla biti i tvrtka Končar - ugostiteljska oprema, koja iz Srbije uvozi komponente za svoje proizvode, a u toj zemlji ima i više aktivnih ugovora za isporuku robe, upozorili su predstavnici tih tvrtki.