HGK ocijenio preporuke EK: poticaj su za ubrzanje strukturnih reformi

Iz HGK navode kako se preporuke EK (sada ih je pet, za razliku od prošlogodišnjih šest i prije toga osam) odnose prvenstveno na mjere usmjerene ostvarivanju razine deficita i duga, mirovinsku reformu, sustav socijalne pomoći i veću zapošljivost radno sposobnog stanovništva, poboljšanje učinkovitosti javne uprave i upravljanja javnim tvrtkama, značajnije ukidanje parafiskalnih nameta i smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava.

Stavovi o Hrvatskoj bili su očekivani s obzirom na dvije okolnosti, kažu u HGK. Prva je ta što je Hrvatska prema podacima za 2015. i prema projekcijama za ovu godinu ipak uspjela uskladiti fiskalnu situaciju s onom koju je zahtijevala EK, odnosno uspjela je u ovoj godini zadovoljiti zahtjev o spuštanju proračunskog deficita na razinu ispod dozvoljenih 3 posto te ostvariti traženi fiskalni napor.

Druga je okolnost što Hrvatska ipak zaostaje prema očekivanom obimu i dinamici u ostvarivanju prije dobivenih preporuka. U svim tim preporukama nema ocjene 'potpuna provedba' koja bi značila da je država donijela i provela mjere kojima se na odgovarajući način rješavaju problemi iz preporuka, navode iz HGK.

Također ističu kako su "nove preporuke usmjerene na područja i probleme za koja smo već niz godina svjesni da ih treba rješavati, za koja su načinjene brojne analize i planovi, ali na kojima je napredak zasad nedovoljan i prespor".

Riječ je o područjima na koje HGK već dulje upozorava i predlaže rješenja tražeći poticajnije poslovno okruženje, učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu te osmišljen strateški pristup razvoju zemlje.

"Stoga preporuke EK treba promatrati kao dodatno upozorenje i poticaj za ubrzanje strukturnih reformi koje bi omogućile ostvarivanje dinamičnijeg i održivog gospodarskog rasta u budućnosti", ističu iz HGK.

U suprotnom, kako navode, izostat će konvergencija prema prosjeku razvijenosti EU. Naime, sporiji gospodarski rast od europskog prosjeka spustio je razinu BDP-a po stanovniku Hrvatske sa 64 posto prosjeka EU u pretkriznoj 2008. godini, na 59 posto u 2014. godini.

"Nastavak takvog trenda samo bi produbio postojeće probleme i smanjio razvojne potencijale, osobito zbog opasnosti od sve izraženijeg odlaska mladog i školovanog dijela populacije u inozemstvo", zaključuju iz HGK.

HUP: preporuke očekivane, ali pitanje je provedbe

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić u srijedu je izjavio da su preporuke Europske komisije u vezi nacionalnih reformi očekivane i u skladu s onima koje poslodavci stalno šalju i prema ovoj i prema prošlim vladama, ali pitanje je njihove provedbe.

"Mi smo i zadnji puta pozdravili cilj i planove koji su u reformskom paketu upućeni Europskoj komisiji. Sada naravno dolazi onaj 'ali', a to je pitanje provedbe", izjavio je Majetić za Hinu.

"Ono što sada vidimo trenutno u javnom prostoru, ta će realizacija biti izazovna, od samog Sabora pa do svih oporbenih stručnjaka, sindikata i ostalih. Kao udruga poslodavaca sasvim sigurno ćemo podržati i podržavamo da se od tih planova i papira krene u stvarnu implementaciju te da uistino 'skinemo' taj deficit s dnevnog reda i da se krene u promjene koje i Komisija navodi, pa i puno šire", rekao je Majetić.