HGK: Hrvatska Srbiji prenosi svoja iskustva pristupanja EU

I potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo istaknuo je kako želimo podijeliti svoja iskustva pristupanju EU kako bi Srbiji put do članstva bio jednostavniji i brži.

„I suradnja hrvatskih i srpskih prehrambenih i poljoprivredno-prehrambenih tvrtki, koje su svoje tržište našle na području regije, dokazsu tradicionalno dobre suradnje. Danas je Srbija  jedno od naših najznačajnijih tržišta. U 2015. godini u Srbiju smo izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od nešto više od 150 milijuna eura dok je iz Srbije uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 88 milijuna eura“, rekao je Škorić.Hrvatska je pak od 1993. do 2015. u Srbiju uložila ukupno 704 milijuna eura.Romić je dodao i kako je put Hrvatske u EU bio dug i zahtjevan, ali već tijekom pretpristupnog razdoblja značajno smo profitirali. „Ne samo u financijskom smislu nego i kroz jačanje administrativnih kapaciteta kroz edukacije djelatnika, zakonodavno usklađivanje te suradnjom s ekspertima iz starijih članica EU“, objasnio je Romić i dodao kako se IPARD programom Srbiji pružaju brojne mogućnost. Naime, korištenje programa ruralnog razvoja u početku predstavlja izazov i za proizvođače i za administraciju, ali iz hrvatskog iskustva, interes poljoprovrednika za sudjelovanje u takvim programima raste.

Ministrica poljoprivrede i zaštite okoliša Republike Srbije Snežana Bogosavljević Bošković rekla je kako su zemlje regije pojedinačno mala tržišta, ali udruživanjem i zajedničkim nastupom na svjetskim tržištima, a posebno udruživanjem agro kompanija, lakše se plasiraju proizvodi. „Zajednička poljoprivredna politika EU najbitnija je od svih politika pa bi slijedom toga upravo poljoprivrednici trebali imati najviše koristi od ulaska Srbije u EU“, smatra potpredsjednik Privredne komore Srbije Miroslav Miletić. Dodao je i kako su im izrazito vrijedna iskustva Hravtske gospodarske komore odnosno kako je i na koji način HGK pomagala i pripremala svoje članice za ulazak na EU tržište.

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković je, govoreći o iskustvima Hrvatske ulaskom u EU, istaknula izazove poput;novih trgovinskih aranžmana i jedinstvenog tržišta, neriješenih „domaćih” pitanja poput državnog zemljišta, katastra i vlasništva nekretnina, legalnost objekata, financiranje poljoprivrede i prehrambene industrije, legalnost objekata te udruživanje proizvođača. „S druge strane, mogućnosti za suradnju su brojne poput zajedničke organizacije stručnih skupova i konferencija, kušanja i ocjenjivanja proizvoda, prijenosa iskustava u korištenju sredstava pretpristupne pomoći EU te stručna pomoć u primjeni zajedničke poljoprivredne politike EU“, rekla je Marković.

„Poljoprivredni biznis karakteriziraju prirodne zakonitosti pa je nama tako bilo potrebno pet godina na zatvorimo puni ciklus kada smo investirali u svinjogojstvo. Najveći problemi s kojima smo se susretali su znanje odnosno neznanje i na kraju smo najuspješniji ondje gdje smo investirali odnosno kupili znanje“, rekla je potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić. Kaže kako je pad cijena poljoprivrednih proizvoda radi viška na EU tržištu jedan od glavnih izazova s kojima se susreću te da EU zapravo još uvijek nije pronašla treća tržišta pa da slijedom toga njeno tržište poljoprivrednih proizvoda zapravo nije konkurentno.Sa sličnim su se problemima susretali i u Delta Agraru koji kroz stočarstvo i voćarstvo ostvaruje 80 posto ukupnih proizvoda, a njihov potpredsjednik Milorad Sredanović slaže se s Puljić kako poljoprivreda nije trka na 100 metara nego maraton jer je sastavni dio prirode. Izvršni direktor i direktor operacija Victoria grupe rekao je kako od ulaska Srbije u EU prvenstveno očekuje administrativnu odnosno birokratsku uređenost, a savjetnik uprave šećerane Viro Miroslav Božić kazao je kako je Hrvatska imala problema s šećernim kvotama no s obzirom da se sada ukidaju, Srbiji će biti lakše. Članica Uprave Podravke Olivija Jakupec govorila je sirovinama koje koristi Podravka pa tako danas, godišnje koriste 21 000 tona voća i povrća od kojih je 80% kupljeno na RH tržištu. „To sigurno pokazuje odgovornost prema hrvatskom agragru, ali pokazuje i koliko je Podravka napredovala jer je prije samo pet godina godišnje trošila 10 000 tona voća i povrća“, rekla je Jakupec.

Saša Bukovac iz Sektora za međunarodne poslove HGK je, govoreći o IPARD programu u Srbiji i hrvatskim iskustvima s EU fondovima rekao kako je osnovna pretpostavka za kvalitetno korištenje EU fondova prilagodba programu ruralnog razvoja i prilagođavanje procedura korisnicima na način da budu „user friendly“. „Uz to, Komore su kao posrednici između korisnika i administracije izuzetno bitne“, objasnio je Bukovac.

Agrofructus grupa je kroz nekoliko projekat povukla znatna sredstva iz IPARD programa,  a od toga i najveću pojedinačnu isplatu za projekt modernizacije za preradu voća i povrća u iznosu od cca 1,5 milijuna eura.  „Hrvatska nije dovoljno iskoristila EU fondove, novac nije namjenski trošen pa tako danas nemamo dovoljno konkurentnih proizvoda. Zato vam savjetujem da iskoristite sve raspoložive subvencije, od državnih potpora do EU fondova, kako biste stvorili konkurentnu proizvodnju. To će biti nužno za opstanak na globalnom tržištu“, zaključio predsjednik Agrofructus grupe Denis Matijević.

Konferencija se održava u organizaciji Ministarstva poljoprivrede RH, Ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša Republike Srbije, Hrvatske gospodarske komore, Privredne komore Srbije i portala Agrobiz.hr.