HGK: Hrvatska potencijalna točka za ulazak azijske robe u ovaj dio Europe

"Brojne su mogućnosti za intenziviranje gospodarske suradnje dviju zemalja, posebno u području brodogradnje, financijskog sektora, turizma, obnovljivih izvora energije, metalno-prerađivačke industrije i IT sektora", istaknula je direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK Silva Stipić Kobali na seminaru "Luksemburg, vaše poslovno odredište u Zapadnoj Europi" u HGK. U okviru seminara održani su i poslovni sastanci luksemburških i hrvatskih tvrtki.

"Gospodarski su potencijali suradnje Hrvatske i Luksemburga nedovoljno iskorišteni. Robna je razmjena dviju zemalja skromna, tek 83 milijuna eura, što je u odnosu na prethodnu godinu rast za 160 posto, uglavnom radi izvoza hrvatskog broda u Luksemburg", napomenula je Stipić Kobali istaknuvši kako je početkom ove godine stupio na snagu i Ugovor između RH i Luksemburga o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te sprečavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, koji je potpisan u Luxembourgu u lipnju 2014.

"Vjerujemo da će primjena ovog zakona otvoriti put za daljnje intenziviranje poslovanja hrvatskih i luksemburških tvrtki", kazala je Stipić Kobali te dodala da je Luksemburg jedno od najdinamičnijih tržišta EU, a osim brojnih financijskih institucija omogućuje i izravni pristup tržištu od 11,4 milijuna ljudi u okolnim regijama Belgije, Francuske i Njemačke.

Zamjenik veleposlanika Luksemburga u Hrvatskoj Claude Faber istaknuo je kako je ovo prvi posjet luksemburškoga gospodarskog izaslanstva nakon pristupa Hrvatske EU, a u izaslanstvu su tvrtke iz područja ICT tehnologije, trgovine, inženjerstva i zaštite okoliša, proizvodnje zaštitne opreme, turizma i pravnog sektora, koje su zainteresirane za suradnju s hrvatskim tvrtkama. Voditelj Gospodarskog i trgovinskog ureda pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgije u RH Antonio Garcia istaknuo je mogućnosti za hrvatske tvrtke da se informiraju o tržištima Luksemburga i Belgije.

"Postoji prostor za poboljšanje poslovne suradnje Hrvatske i Luksemburga", istaknuo je direktor međunarodnih odnosa Gospodarske komore Luksemburga Jeannot Erpelding. Luksemburg je središnja točka Europe i ekonomski je predvodnik u regiji. Otvorena je i sigurna zemlja, političke i ekonomske stabilnosti. Izvozi 80 posto svojih proizvoda, od čega su 80 posto usluge. Gotovo 70 posto radne snage nisu državljani Luksemburga, a 46 posto su prekogranični radnici. Luksemburg je na trećemu mjestu prema otvorenosti tržišta u svijetu. Uz razvijen sustav financijskih usluga, burzi, osiguranja i reosiguranja, imaju i proizvodnju čelika, dijelova za automobilsku industriju te razvijenu ICT industriju.

"Također su usmjereni i na područje logistike, osobito željezničkog i multimodalnog transporta, čiste tehnologije i obnovljivih izvora energije, tehnologije u vezi sa zdravstvom, savjetodavnim uslugama, a razvijaju i turizam koji ima dobar potencijal za suradnju s Hrvatskom", kazao je Erpelding. 

"Hrvatska je potencijalna točka za ulazak azijske robe u ovaj dio Europe", istaknula je viša stručna suradnica u Sektoru za međunarodne poslove HGK Andrea Petrić, napomenuvši da su iz Luksemburga u Hrvatsku dosad zabilježene značajne investicije od dvije milijarde eura, što je 6,9 posto ukupnih investicija u RH, a Luksemburg je na petome mjestu zemalja prema investicijama u hrvatsko gospodarstvo, od čega je 80 posto u financijsko posredovanje, zatim u tekstilnu industriju, transport, nekretnine itd.

Hrvatski izvoz u Luksemburg lani je iznosio 73,4 milijuna eura (izvoz broda) i veći je za 324 posto prema prethodnoj godini. Uvoz iz te zemlje bio je 9,2 milijuna eura i manji je za 33 posto. Osim brodova, iz Hrvatske se u Luksemburg izvoze kade, sudoperi, transformatori, proizvodi od čelika itd., a uvoze pneumatske gume, papir, karton, čelični proizvodi itd.

"Lani je Hrvatsku posjetilo oko 7000 turista iz Luksemburga, koji su ostvarili 32.000 noćenja", napomenula je Petrić, navode u priopćenju.