HERAK ZA DIREKTNO: Što bi sve trebalo učiniti da hrvatski turizam konačno postane kvalitetan i konkurentan

O tome smo već razgovarali i s direktoricom Turističke zajednice grada Makarska, Hloverkom Novak-Srzić, koja nam je kazala kako turista ima, ali je ipak ukazala na činjenicu da ih je manje negoli ranije. Barem što se tiče toga dijela Jadrana.

U Istri je već zabilježen manji turistički promet, što je izazvalo konsternaciju u toj, izrazito turističkoj regiji. I dalje se dobro ''drži'' Medulin, koji i inače ulazi u sam vrh turističkih pokazatelja, no, Rovinj, Novigrad, Umag, Pula i Poreč ne mogu se pohvaliti nekim novim rekordima. Dapače, situacija na tim destinacijama nije sjajna.

Što uopće možemo očekivati od turističke sezone 2019.?

O tome smo razgovarali s doc.dr.sc. Ivanom Herakom, bivšim ministrom turizma, vanjskim suradnikom na poslijediplomskom doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku te članom Upravnog vijeća Instituta za turizam i konzultantom u turizmu. Herak je od nedavno i profesor na Swiss School of Bussiness and Management u Genevi, u Švicarskoj.

''Nema nikakve dvojbe da prognoze turističkog prometa, još važnije, turističke potrošnje, za ovu godinu nisu ohrabrujuće. Ipak, za donošenje konkretnih zaključaka još je uvijek prerano. Osim toga, nije bilo ni realno očekivati da ćemo i ove godine u turizmu rasti po stopama kao što je to bio slučaj prethodnih godina.Naime, političke i druge okolnosti u nekim konkurentskim destinacijama konsolidirane su, tako da za mene aktualne brojke i procjene turističkog prometa za ostatak godine i nisu iznenađenje. Ipak, sačekajmo kraj godine i konačne brojke'', kaže Herak.

Smatra kako u ovom trenutku ključni problem hrvatskog turizma nije izostanak realizacije očekivanog turističkog prometa, već je to problem ''egzodusa'' kvalificiranog kadra i posljedično nedostatak kvalitetne radne snage u sektoru. ''Ne nađe li se u bliskoj budućnosti rješenje koje bi išlo u smjeru veće valorizacije rada djelatnika u ugostiteljstvu i turizmu, šteta po hrvatski turizam može biti ogromna''.

Objašnjava dalje: ''Najveći prostor za povećanje cijene rada leži u smanjenju fiskalnih nameta sektoru, na prvome mjestu u smanjenju PDV-a. Turističke tvrtke su aktualnu visinu PDV-a koja je propisana sektoru osnovano artikulirale kao najveći problem u odnosu sa državom, što je i razumljivo, ne samo zbog same visine PDV-a, već i zbog toga što spomenuti fiskus čini oko 70 posto davanja sektora. Kada se govori o potrebi sniženja PDV-a, uvjetno sam suglasan s promišljanjem hotelijera, ali uz uvjet istodobnog rješenja niza drugih otvorenih pitanja. Također, još uvijek postoje prijepori unutar struke koliko iznosi realno i osnovano smanjenje stope PDV-a koje bi našim hotelijerima omogućilo da povećaju plaće zaposlenicima, a koje bi ih istovremeno dovelo u ravnopravan konkurentski položaj''.

Imamo još prostora za profit

''Prostora i rezervi za povećanje plaća zaposlenika ima i na strani samih 'hotelijera', posebno kod etabliranih turističkih tvrtki, pretvorenih i privatiziranih početkom '90- ih godina prošlog stoljeća, koje ostvaruju velike profite. Naime, unatoč osnovanosti njihova zahtjeva za smanjenjem PDV-a, ipak nema mjesta njihovim dramatičnim lamentiranjima o odlučujućem utjecaju PDV-a na profitabilnost i konkurentnost sektora, gotovo eutanaziji investicija i rastjerivanju potencijalnih ulagača u sektor i to ne samo stoga što je stopa PDV-a od 13 posto, iako viša nego u većini konkurentskih destinacija, još uvijek u donjoj zoni konkurentnosti, već i stoga što su, promatramo li još neke čimbenike konkurentnosti, kao što su, primjerice, cijena rada te troškovi inicijalnih ulaganja u sektor, spomenuti troškovi u Hrvatskoj znatno niži od onih u konkurentskom okruženju. Pri tome valja napomenuti da su veliki turistički sustavi koji su pretvoreni i privatizirani temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, zbog niza razloga (privatizirani po nerealno niskim cijenama, koriste turističko zemljište u autokampovima bez naknade, u 'paketu' s poduzećima dobili i uhodanu i educiranu radnu snagu i tržišta..itd), u puno boljoj poziciji od tvrtki koje tek započinju s  ulaganjima u turizam'', objašnjava dalje bivši ministar turizma.

Komentirajući sadašnju situaciju u turizmu, kaže i ovo. ''Kada govorim o uvjetnom suglasju sa hotelijerima, tu mislim prije svega na činjenicu da je problem smanjenja PDV-a potrebno sagledavati u kontekstu, odnosno u paketu s aktualnim rješavanjem problema turističkog zemljišta, pri čemu bih posebno apostrofirao zemljišta u autokampovima, kojega veliki sustavi, izuzmemo li zemljišta koja predstavljaju tehnološku cjelinu hotela, bez naknade koriste gotovo 25 godina, za što krivnju snosi država koja nije donosila odgovarajuće zakone. Da pojednostavim; DA smanjenju PDV-a u turizmu, ali istovremeno DA i plaćanju koncesijske naknade za korištenje turističkog zemljišta u autokampovima''.

Sublimirajući kratko ovogodišnju sezonu, Herak tvrdi i sljedeće: ''U navedenom kontekstu i s navedenim akterima (državom i vlasnicima turističkih poduzeća), potrebno je sagledati i razriješiti najveći problem hrvatskoga turizma, odnos kapitala i rada koji je dugoročno neodrživ, a koji se u aktualnoj turističkoj sezoni posljedično manifestira kroz deficit radne snage u turizmu, prvenstveno kao posljedica niske cijene rada. Prosječne plaće radnika u ugostiteljstvu i turizmu još uvijek su deset posto manje od ionako niske prosječne plaće u Hrvatskoj pa se stoga logično nameće da turističke tvrtke koje osnovano smatraju da plaćaju previsok PDV na odgovarajući način (uz državu) doprinesu razrješenju problema niske cijene rada, na čemu u značajnoj mjeri temelje svoju visoku profitabilnost''.

I zgodan detalj za kraj. Još 10. prosinca 2014. godine, Herak je na svojemu Facebook profilu napisao sljedeće:

''Na današnji dan prije točno 20 godina.... u "Večernjaku" sam najavio da cu dati ostavku ukoliko se ne smanji PDV u turizmu i donese Zakon o turističkom zemljištu, kojega sam poslao u vladinu proceduru. Odmah je zvao na razgovor i u pola sata sve smo dogovorili. Najavio sam smanjenje PDV-a i donošenje Zakona o TZ na Danima hrvatskog turizma u Tučepima, ali nakon Tuđmanove smrti u općem političkom kaosu koji je nastao nisu se provele dogovorene promjene spomenutih zakona. Iste teme aktualne su i danas nakon 20 godina, što samo po sebi govori dovoljno...''.