HDZ se žestoko obrušio na SDP-ovce: 'Znamo što je bila otimačina od 1945. do 1990.'

"Vidjeli smo već u povijesti da SDP slijedi stranku Most i da očitu i oni postaju populistička stranka koja građanima 'prodaje bozu', a ne sadržaj", poručio je HDZ-ov Josip Borić, referirajući se na kritike oporbe, s posebnim naglaskom na SDP, i njihove zahtjeve za povlačenjem zakona o prostornom uređenju, gradnji te energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Iz Kluba HDZ-a naglašavaju kako su SDP i Možemo! 'uvijek kontra strateških projekata Republike Hrvatske'.

Podsjećaju da su se te dvije stranke protivile i izgradnji Pelješkog mosta, autoceste do Dubrovnika, koridora 5C, vojnom roku, Zakona o hrvatskom jeziku, Zakona o LNG-u, o financiranju političkih aktivnosti političke promidžbe i referenduma, kao i o pomorskom dobru. "Kada smo donosili Zakon o pomorskom dobru pozivali su se na 'struku' koju je predstavljala udruga 'Javno je dobro', a koja je potom izašla na izbore u devetoj i 10. izbornoj jedinici.

Očito se SDP 'pomostio', važne su im samo parole i populizam. Mi ćemo pokazati danas da će ova predstava koja traje već četiri mjeseca od strane Možemo! i SDP-a, biti poražena", poručio je HDZ-ov Borić. Kada se Zakon o prostornom uređenju implementira, bit će jasno da su lagali javnosti iz svog političkog interesa, naglasio je. Zastupnik i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić rekao je kako je neistina da su jedinice lokalne samouprave obespravljene ovim zakonima. Dapače, istaknuo je, pojačana je njihova uloga u kreiranju svog prostora. 

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'Znamo što je bila otimačina od 1945. do 1990.'

"Jedna od najvećih dezinformacija je priča o otimačini. Oporba uporno institut urbane komasacije proglašava izvlaštenjem ili otimačinom, što je laž.  Lokalne jedinice će odrediti komasacijsko područje u prostornom planu. Ne izvlašćuje se vlasnik na način kako je to u Zakonu o izvlaštenju, to su dva potpuno suprotno postupka. Znamo što je bila otimačina od 1945. do 1990., a ovdje se ne radi niti o izvlaštenju", rekao je zastupnik Klarić, gradonačelnik Bakra.

Jedina otimačina vezana za privatno vlasništvo događa se u Krapinsko-zagorskoj županiji, tamo gdje je SDP to dozvolio, dodao je zastupnik Nikola Mažar. Na pitanje kako se razlikuje postupak urbane komasacije predviđen ovim zakonom, od tog postupka odobrenog u Krapinsko-zagorskoj županiji, Mažar je istaknuo kako se ovim zakonom propisuju procedure, a kojima niti jedan investitor ne može izvlastiti niti nešto napraviti na način kako to radi SDP.

"Postoji postotak od 51 posto, izračun tržišne vrijednosti parcele, zamjena parcela, ali prije svega postoji procedura. Ne može se to raditi bilo gdje i bilo kako, a pogotovo ne na ovaj politički način na koji su oni napravili", rekao je Mažar. "Iz zakona se politika miče, institucije koje su za to zadužene preuzimaju glavnu ulogu, a to je resorno Ministarstvo, ali u suradnji s lokalnom samoupravom. Dakle, apsolutna je laž da se razvlašćuje lokalne jedinice", pojasnio je. 

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'Što se zapravo skriva iza SDP-ovih politika i namjera'

Ova tri zakona su u službi hrvatskih građana, lokalnih jedinica, zaštite i razvoja prostora, poručuju HDZ-ovi zastupnici, a svatko tko se protivi njihovu donošenju, radi protiv interesa Republike Hrvatske. "Imamo posrnulog Hajdaša Dončića koji nakon izbornog fijaska traži smisao svog političkog djelovanja. U oporbi su 10 godina, nema prijedloga, inicijativa, zakona, ničega što može pridonijeti u današnjoj geopolitičkoj situaciji, snazi Hrvatske, pa idu u podjele nacije. 

Cilj svega ovog što ljevica radi posljednjih 4-5 mjeseci, je destabilizacija države; a kada pogledamo što se događa u svijetu, Europi i našoj okolini, onda se možemo zapitati što se zapravo skriva iza SDP-ovih politika i namjera i kome je u interesu rascjep hrvatskog društva", rekao je Mažar. Komentirajući poziv inicijative 'Javno je dobro' za pokretanjem referenduma, Borić je poručio kako građani ne bi trebali nasjedati na njih "jer su se htjeli baviti politikom".

Siguran je i da Zakon o prostornom uređenju neće "pasti" na Ustavnom sudu jer "nismo taknuli ni jedan odnos između države i lokalne razine koji do sada nije postojao, samo smo ga unaprijedili i dali do znanja da neke stvari želimo ubrzati", zaključio je HDZ-ov Borić. Tri kolokvijalno nazvana Bačićeva zakona, koje je u ponedjeljak donio Hrvatski sabor, na snagu stupaju s prvim danom nove 2026. godine.  Građevinske dozvole trebale bi se brže izdavati, svi prostorni planovi moraju biti digitalizirani, vraća se institut urbane komasacije.

FOTO: Darko Tomas / CROPIX

Što donose novi zakoni?

Sabor je donio nove zakone o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Već od 1. siječnja 2026. svi planovi izrađivat će se digitalno u ePlanovima. Svi će biti izrađeni po istom standardu, transparentni i javno dostupni, a bit će i povezani s eDozvolama. Ishođenje građevinskih dozvola ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana, a to bi posebno trebalo ići na ruku onima koji grade obiteljske kuće. Naime, upravo se za obiteljske kuće izdaje otprilike 90 posto svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.

Općine i gradovi imaju rok od tri godine da donesu urbanistički plan uređenja, odgovarajući tako na prethodno pismo namjere investitora da mu se omogući gradnja na zemljištu koje su te jedinice prethodno proglasile građevinskim, ali se nije moglo graditi jer nije bilo urbanističkog plana uređenja. Ako općine i gradovi te planove ne donesu u tom roku, investitor – vlasnik zemljišta može se obratiti ministarstvu koje onda radi prometnu studiju, definira trasu buduće prometnice, da se ta prometnica izgradi i on ishodi građevinsku dozvolu.

Kroz novo zakonsko rješenje omogućava se investitorima o čijem je zemljištu riječ, da sami, ako su za to financijski kapacitirani, to naprave, ali da im se za taj iznos umanji komunalni doprinos koji plaćaju jedinici lokalne samouprave. Vraća se institut urbane komasacije ukinut 2014. godine. Obuhvat komasacije, koju može tražiti i 50 posto plus jedan vlasnik zemljišta, propisuje jedinica lokalne samouprave. Urbanistički projekt može inicirati jedino javni investitor.

Potpuna zabrana etažiranja turističkih građevina

Postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. Stambene jedinice za priuštivo stanovanje moraju se graditi tako da se maksimalno integriraju u postojeća naselja. Zakonom o prostornom uređenju se, među ostalim, propisuju nove odredbe koje će vrijediti za kampove, a onda unutar njih i kamp kućice.  Kamp kućice definiraju se kao "modularno-montažne pokretne kućice" za čije postavljanje ne treba građevinska dozvola niti glavni projekt, već lokacijska dozvola.

U kampovima koji su u naselju nema građevina i kamp kućica unutar 25 metara od obale, izvan tih 25 metara mogu se postavljati i to do ukupno 30 posto izgrađenosti kampa. Kampovi imaju rok od pet godina da se prilagode ovoj zakonskoj odredbi. Ako je riječ o kampu izvan naselja, dakle o izdvojenom građevinskom području, mobilne kućice ne smiju se postavljati unutar 100  metara od obalne linije.

Ljevica tvrdi da Plenković radi balkanski tango: 'Spremni smo ići u mobilizaciju građana'

Zakon o prostornom uređenju donosi i gotovo potpunu zabranu etažiranja turističkih građevina, osim u zonama hotela visoke kategorije. Zakon o gradnji pak donosi potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, uvođenje BIM modela, brže izdavanje dozvola i obvezan plan održavanja zgrada. Ujedno, po prvi put se putem ovog zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada. Novim Zakonom o eneregetskoj učinkovitosti u zgradarstvu sve bi zgrade do 2050. godine trebale biti zgrade s nultim emisijama.