HDZ se u Banskim dvorima ponovno sastao s koalicijskim partnerima

Prvi sastanak održan je u utorak, a na njemu su premijer Andrej Plenković i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić koalicijskim partnerima predstavili prijedlog mirovinske reforme.

Bačić uvjeren kako će prijedlog mirovinske reforme brzo u proceduru.

Koalicijski partneri HDZ-a nakon toga su ocijenili sastanak pozitivnim, ali uz ogradu da se o svemu još razgovara te da nema konačnih prijedloga i rješenja, a novi sastanak najavili za danas.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić rekao je novinarima uoči današnjeg sastanka kako će na njemu uz mirovinsku reformu raspravljati i o nastavku zasjedanja Sabora, odnosno o svim zakonima o kojima će se raspravljati idućeg tjedna.

Naglasio je da će biti još sastanaka HDZ-a i koalicijskih partnera i izrazio uvjerenje da će prijedlog zakona o mirovinskoj reformi vrlo brzo biti upućen u proceduru.

"Tek je početak. Još nismo napravili zakon, ali ćemo ga vrlo brzo uputiti u javnu raspravu. Nadam se da ćemo danas uskladiti razmišljanja i stavove oko reforme i ići s njima u proceduru", kazao je.

Nije se složio s novinarskom opaskom da su koalicijski partneri izrazili protivljenje prijedlogu reforme, ustvrdivši da nisu bili do kraja upoznati sa svim rješenjima.

Odbacio je tvrdnje da će se nacionalizirati drugi mirovinski stup.

"To nije točno. Sredstva iz drugog stupa namijenjena su za mirovine. Kako su sredstva u tom stupu nedostatna, potrebno ih je vratiti u prvi stup i onda napraviti još dodatna izdvajanja kako bi umirovljenici mogli imati veće mirovine u odnosu na one koje su im zakonom zagarantirane", kazao je Bačić.

Kosor protiv prebacivanja mirovina u proračun

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor najvažnijim je ocijenio da se postigne dogovor kako da generacija ljudi rođenih između 1962. i 1980. nema manje mirovine od onih koji su samo u prvom stupu. Važno je da drugi stup preživi i osigurava mirovine i za one generacije nakon 1980. godine, dodao je.

"Prijedlog da se mirovine prebace u proračun i da svi prijeđemo u prvi stup je najlakši prijedlog, ali zapravo najteži za buduće generacije. Moramo jednim dijelom privatizirati štednje za mirovinu da ne budu isključivo državne", naglasio je Kosor.

Upitan je li došlo do dogovora oko zakona o najmu stanova, kazao je da su još uvijek u pregovorima koji će trajati do idućeg petka.

"Vjerojatno će idućeg petka, zadnjeg dana rada Sabora prije ljetne stanke biti glasanje o tome. Imamo još neke nove prijedloge kako bi maksimalno izašli u susret nositeljima stanarskog prava, odnosno zaštićenim stanoprimcima", kazao je.

Uvjeren je da neće biti trećeg čitanja, ali, kaže, Vlada uvijek može sama napraviti cijeli niz amandmana koji mogu izmijeniti zakon.

"Vlasnici su ovim zakonom maksimalno zaštićeni, u roku od pet godina ušli bi u svoje vlasništvo. Moramo zaštititi nositelje stanarskog prava, zaštićene najmoprimce tako da im osiguramo državne nekretnine, bile one u vlasništvu države, jedinica lokalne samouprave ili POS-ovi stanovi, koje mogu kupiti po povlaštenim cijenama. O tom modelu sada razgovaramo", kaže Kosor.

Batinić misli kako će se idućeg tjedna izglasati zakon o najmu stanova

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milorad Batinić (HNS) naglasio je da od današnjeg sastanka očekuju više informacija nego prošli put i detaljnije konkretne odgovore na neka pitanja. Okvir koji su za sada dobili je, kaže, prihvatljiv.

"Večeras je rasprava o amandmanima na zakon o najmu stanova, raspravljat će se i o određenom prijedlogu ako će biti prijedloga zaključaka, i vjerujem da će se idućeg tjedna taj zakon izglasati", dodao je.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je kako od današnjeg susreta očekuje korak naprijed jer smatra da se prijedlog mirovinske reforme može poboljšati.

"Treba se možda još neke stvari izrealizirati koje nisu bile u fokusu ovog prijedloga, recimo način upravljanja fondovima, trenutak prelaska u mirovinsko osiguravajuće društvo, hoće li to koštati itd", kazao je Vrdoljak.

Izjavio je kako je njegov osobni stav i politički stav HNS-a da je jačanje drugog stupa jedino dugoročno održivo, ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj razvijenoj Europi.