HDZ-ovac podsjetio na strašan zločin u Splitu: 'Stradalo je više od 500 ljudi, a tisuće su ranjene'

Bombardiranje se dogodilo nakon kapitulacije Italije kada je Dalmacija formalno bila pod upravom NDH. U gradovima su bili stacioniran njemački vojnici, a dosta ih je bilo i u Splitu. Petar Škorić tome je posvetio dužu objavu.

"Zašto su saveznici bombardirali Split i druge hrvatske gradove i tko je zatražio razaranja u kojima su uglavnom stradavali nevini civili, starci, žene i djeca? Na današnji dan 1944., tijekom zrakoplovnih napada na Split, poginulo je 227 osoba. U svim savezničkim bombardiranjima ukupno je stradalo više od 500 ljudi, a tisuće su bile ranjene", napisao je na početku.

Podsjetio je kako je ove tragične događaje zabilježila je spomen ploča postavljena na Pazaru 2021. godine. "On je trajni spomen na sve stradale građane u tom krvavom pohodu", dodao je. Profesor Frano Baras, koji je kao dječak svjedočio i preživio savezničko bombardiranje, ističe kako se u bivšoj Jugoslaviji do 1990. godine nije se smjelo kritički pisati o anglo-američkom razaranju Dioklecijanova grada.

FOTO: Facebook 

Broj žrtava nije poznat

"Prva djelomična dokumentacija objavljena je tek 1998. godine. Jugokomunistička historiografija prešućivala je partizanske ratne i poratne zločine, ali je isto tako marginalizirala ili pristrano prikazivala anglo-američka bombardiranja hrvatskih gradova, osobito onih na obali, od jeseni 1943. do jeseni 1944. godine", piše splitski HDZ-ovac.

Dodaje kako su ova bombardiranja bila tabu tema. "Slično je to bleiburškom pokolju, 'križnom putu' ili jamama-bezdanicama. Namjerno su se prešućivala stradanja gradskog stanovništva, dok su se uveličavale žrtve i napori partizana. Hrvatska javnost i danas ne zna točno koliko je stotina nevinih civila, uključujući cijele obitelji, poginulo ili bilo osakaćeno pod savezničkim bombama", dodao je.

Dodaje kako se ne zna koliko je kuća i zgrada uništeno, uključujući lučke i kolodvorske postrojenja, brodogradilišta, tvornice, kulturne i sakralne objekte. "U četiri bombardiranja poginulo je možda desetak vojnih osoba, ali je zato stradalo 227 nedužnih civila, većinom žena i djece. Najviše ih je ubijeno ili ranjeno na javnim površinama, poput tržnice gdje je stradalo preko stotinu ljudi", tvrdi.

Tko je Škorić?

Kazao je kako su mnogi poginuli često su pribrojavani "žrtvama okupatorskog ili fašističkog terora", dok su za razaranja optuživane njemačke ili hrvatske vojne postrojbe. "Ovim putem podsjećamo na najveće razaranje koje je Split doživio u svojoj dvomilenijskoj povijesti prije osam desetljeća", piše Škorić.

Lažni mitovi: Najpoznatiji srpski zapovjednik navodno je još 1919. predlagao nezavisnu hrvatsku državu

Iako je već godinama u politici, a dugo je bio i šef splitskog HDZ-a, Škorić je javnosti najpoznatiji zbog legendarne snimke iz Knina nakon oslobođenja. Naime, Petar Škorić jedan je od časnika HV-a koji su na čuvenoj snimci sastanka u Kninu osjetili gnjev generala Ante Gotovine. Škorić je konkretno bio pozvan jer nisu uspjeli nabaviti križ.