Hasanbegović pomogao Bandiću ostvariti petnaestogodišnji san

Riječ je o skulpturi velikog hrvatskog matematičara, astronoma, geodeta, fizičara i filozofa koju je napravio drugi veliki Hrvat, kipar Ivan Meštrović, a ideja o postavljanju spomenika potekla je od obitelji Meštrović davne 1986., kada se dogovarala antologijska Meštrovićeva izložba u Milanu. Kasnije je realizacija projekta odgođena, a inicijativu za obnovu procedure postavljanja spomenika velikanu koji je dio života proveo radeći u Milanu, obnovio je 2011. Grad Zagreb.

"Promocija hrvatske kulture u inozemstvu jedna je od glavnih zadaća Ministarstva kulture. Kao ministru kulture čast mi je da već na početku svojeg mandata mogu pridonijeti ostvarenju tog značajnoga projekta", kazao je ministar Hasanbegović na svečanosti potpisivanja Pisma namjere u palači zagrebačke Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića.

Također, to je jedan od dobrih primjera nove suradnje Ministarstva kulture i Grada Zagreba, odnosno kulturne politike i promidžbe hrvatske kulture u svijetu, istaknuo je ministar, a "nema nikakve sumnje da su Ruđer Bošković i Ivan Meštrović jedni od najznamenitijih Hrvata u povijesti".

Gradonačelnik Bandić kazao je kako "ovo jedan od sretnijih dana u mojim mandatima jer ovo sanjam već 15 godina".

"San se realizirao, postao je java, i danas stavljamo točku na 'i' uz nazočnost obitelji Meštrović i gospođe Hefti", dodao je.

Hefti je kazala kako je ideja bila na taj način spojiti dva velika hrvatska imena, Meštrovićevo i Boškovićevo, pokloniti jedno Meštrovićevo djelo gradu Milanu te istodobno odati počast Boškoviću, koji je upravo u Milanu proveo dio života, osnovao opservatorij, bio dugo u akademiji te je naposljetku tamo i umro i pokopan.

Potpisivanju su nazočili i pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić, zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin te sin Ivana Meštrovića, Mate Meštrović.

Meštrović je kazao kako mu je izuzetno drago da se taj projekt, zahvaljujući Gradu Zagrebu, napokon primiče realizaciji.

"Njih su dvojica znamenite ličnosti hrvatske povijesti i drago mi je da će biti spojeni u tome projektu, na kojemu se radilo dugo, a koji je ujedno i dokaz nastojanja i zajedništva između Italije i Hrvatske", istaknuo je Meštrović.

Spomenik Ruđeru Boškoviću bit će postavljen ispred milanske zvjezdarnice u parku Indo Montanelli.

Rođeni Dubrovčanin, Ruđer Bošković (1711.-1787.) smatran je jednim od posljednjih 'univerzalnih umova' europske tradicije, multidisciplinarni znanstvenik, filozof, matematičar, fizičar, astronom, geodet, graditelj, arheolog, diplomat i pjesnik. Boraveći u Rimu, Parizu, Milanu, Carigradu, Londonu, Beču, središtima učenosti svojeg doba, ostavio je za sobom trag neizmjernog znanja i genijalne inventivnosti. Iako i za života vrlo ugledan u europskim znanstvenim krugovima, tek je u novije doba utvrđeno kako je u mnogočemu nadilazio svoje vrijeme i bio preteča mnogih znanstvenih dostignuća.

Utemeljio je egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata, a bavio se i hidrotehničkim poslovima. Prilično se rano počeo baviti problemima oblika i veličine Zemlje.

Njegova 'Teorija prirodne filozofije' (Theoria philosophiae naturalis, 1758.) kapitalno je i izuzetno važno djelo i za današnja shvaćanja mnogih problema iz tema filozofije i prirodnih znanosti, koje sadrži izlaganje Boškovićeva osnovnog shvaćanja tvari i sila koje djeluju u prirodi.

Umro je od upale pluća u Milanu, gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone.