Hasanbegović o presudi Ratku Mladiću: Ključna pouka su reakcije u Beogradu i njegovim prekodrinskim ispostavama

Presuda Ratku Mladiću je utemeljena, ali nedostatna, zakašnjela i selektivna, kazao je. "Neki od nedostataka su i ti da je tužiteljstvo izostavilo inkriminirati Mladića i druge za zločine za koje je odgovoran za vrijeme agresije na Hrvatsku. Osim toga, nedostaci su i to da se ključno pitanje utvrđivanje genocida počinjenog u BiH i dalje ograničava na nešto što bi mogli nazvati općinskim genocidom u Srebrenici, previđajući činjenicu da je taj genocid tek vrhunac genocidnog postupanja, koje je u BiH začeto u ljeto 1992. godine. Tu su zločini počinjeni u Prijedoru, Sanskoj dolini, Podrinju…", rekao je.

Govoreći o tome da Srbija drugačije gleda na presudu od Hrvatske i BiH, rekao je: "Zadovoljštine nema, presuda je donesena više od četvrt stoljeća nakon kraja rata. Ne mogu se povlačiti usporedbe između Nunberškog suda, ni po pozadini ni po akterima".

"No možemo li zamisliti međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata da su se presude na Nurnberškom sudu, za najodgovornije zločince u tom ratu, izricale ne neposredno nakon rata, nego 1971. godine? Ključna pouka su reakcije u Beogradu i njegovim prekodrinskim ispostavama, Banja Luku, reakcije Dodika, Vučića…", rekao je pa nastavio:

"Ta politika ugrožava i Hrvatsku, a to je jedna vrsta povijesnog paradoksa. Čedo te politike i zločina je nepravednim mirovnim ugovorom stvoren entitet Republike Srpske koja je danas legalizirana. To nije samo povijesničarska epizoda, kod Mladića je činjenica da je jedini uoči počinjenja genocida priznao genocid na jednoj skupštini srpskog naroda u BiH u svibnju 1992. godine".

Komentirao je uhićenje osječkih sudaca- Darka Krušlina, Zvonka Vekića i Ante Kvesića - koje je prozvao Zdravko Mamić. "To je pravosudna bomba, a hoće li biti bomba koja treba stvoriti pretpostavke za korijenite, ne reforme, nego pravosudni prevrat, koji se može uzvršiti samo izravnom intervencijom zakonodavstva, hoće li to ostati samo farsa?", upitao je.

"O stanju hrvatskom pravosuđu govori i to što je to morao pokrenuti 'bjegunac od pravosuđa koji figurira kao ključni reformator pravosuđa' – Zdravko Mamić", rekao je Hasanbegović.

O obilježavanji VRO Oluja, rekao je: "Pretpostavljam da bi gospodi iz Generalskog zbora odgovaralo međuresorno tijelo, jer sebe vide u tom tijelu – koje je potpuno nepotrebno. U RH postoji zakon o državnim praznicima, postoji stanovita običajnost i trajnost. Milanović se na kraju povukao i rekao kako je on samo izrekao svoje mišljenje, a o organizaciji proslave nadležna je Vlada. Ne bih sudjelovao u toj jalovoj i nepotrebnoj raspravi. Središnja manifestacija treba bi biti, bila je i bit će u Kninu".

"I predsjednika mogu podsjetiti da se u različitim oblicima u kolovozu obilježava godišnjica Oluje i u drugim gradovima. Ova rasprava govori o nedoraslosti hrvatske državne i političke elite koja nije u stanju i četvrt stoljeća od uspostave države pronaći jedan obljetničko – komemorativni obrazac u kojem će se prepoznavati cijela hrvatska nacija", dodao je.