Hajdaš Dončić o izmjenama poreznog zakona: Općine i gradovi koji su imali novca imat će još više, a koji nisu neće imati ništa

Hrvatski sabor ovaj će tjedan raspraviti paket izmjena devet poreznih zakona, koji će na snagu stupiti početkom iduće godine,  a čiji je cilj rast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica.  U tom su paketu i izmjene Zakona o porezu na dohodak, koje uključuju ukidanje prireza, a gradovima i općinama se želi omogućiti da svojim odlukama propišu visinu stope tog poreza.

U ponedjeljak je na dnevnom redu prijedlog novog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad.

Hajdaš Dončić u slobodnom govoru na početku saborske sjednice rekao je da se "ekonomska politika ne može svoditi na puku konkurentnost općina i gradova u Hrvatskoj", dodavši da je "Hrvatska premala za to".

SDP-ov zastupnik kaže da će posljedice toga biti da će se lokalne jedinice međusobno takmičiti, i smatra kako će općine i gradovi koji su imali novca, imat će ga još više, a oni koji ga nisu imali neće imati ništa. 

Osvrćući se na demografiju, Hajdaš Dončić rekao je da je u zemlji politikama propagiran jeftin rad. "Nama dolaze ljudi koji rade jeftino plaćene poslove", kazao je.

Stoga, poručio je, trebali bi vidjeti negativna iskustva iz drugih zemalja i napraviti kvalitetnu javnu politiku imigracije (omogućiti im učenje hrvatskog jezika i sl).

Drži da će se u zemlju vratiti vrlo malo ljudi jer svatko onaj kome se djeca upišu u vrtić - od Finske do Irske, taj se više neće vratiti.

Alarmantnim podatkom ocijenio je da 1,7 posto hrvatskih građana posjeduje 43 posto ukupne štednje u Hrvatskoj. "Toliko o ravnopravnosti i uspješnosti Hrvatske", ustvrdio je. 

Selak Raspudić upozorila na problem demografije

Na problem demografije upozorila je i Mostova Marija Selak Raspudić koja je, osvrćući se na izjavu ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana da se više Hrvata vraća u zemlju nego što ih odlazi, rekla je da Državni zavod za statistiku pokazuje drugačije podatke. 

Tako je, navela je, 2021. godine u Hrvatsku doselilo 10.622 hrvatska državljanina, a iselilo ih je 25.289.

"Više nego dvostruko ih je otišlo. Iz Njemačke, iz koje po Grlić Radmanu jedva čekaju da se potiho vrate, iselilo ih je 4225 Hrvata dok je u Njemačku iselilo tri puta više - 12.906", kazala je.

Selak Raspudić rekla je i da je "kratkovidna HDZ-ova politika" odlučila sve veći problem iseljavanja i nedostatka radne snage riješiti tako da širom otvori granice.

Dodala je kako je prošle godine na našem tržištu rada novu dozvolu dobilo njih 42.166 više nego ih je izdano i produljeno u 2021. godini upozorivši kako u Hrvatsku i dalje raste priljev stranih radnika.

Tako, prvi put od 2008. godine Hrvatska je u prošloj godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, upitavši kako će naša zemlja "sutra izgledati i tko će u njoj živjeti".

"Naša kvalificirana radna snaga više nikada se neće vratiti. Za nju je danas gore nego što je bilo jučer", smatra Selak Raspudić.

Istovremeno, upozorila je, strani radnici žive u ozakonjenom ropstvu bez ikakvih radnih prava.

Pavić (HDZ): Tijekom kriza Hrvatska znala iskoristiti europska sredstva

Za razliku od oporbe HDZ-ov Marko Pavić pozitivnim je ocijenio 10 godina članstva Hrvatske u EU, rekavši da smo za to vrijeme učvrstili svoj međunarodni položaj te smo, tijekom svih kriza, znali iskoristiti europska sredstva.

Istaknuvši kako do 2030. na raspolaganju imamo na raspolaganju 25 milijardi eura, podsjetio je da je SDP, kada je ranije bio na vlasti "izgubio" milijardu eura jer nisu znali kvalitetno pregovarati te smo tada imali 300.000 nezaposlenih. 

HDZ-ov zastupnik Pavić je kazao i da ga čudi euroskepticizam Mosta, poručivši da naša zemlja sada ima više zaposlenih nego ikada prije.