Guverner najavio rast cijena uvođenjem eura: Ima tu i lova u mutnom jer profitabilnost kompanija nije pala

Ostao je suzdržan oko komentara na novi porez Vlade. 

"Prvi put sam čuo detalje, nisam upoznat s time, a inače ne komentiram fiskalu politiku, kao što resorno ministarstvo ne komentira monetarnu politiku, pa ću prepustiti to kolegi Marku Primorcu dok ne vidimo detalje", rekao je za RTL. 

Nakon najave novog poreza najviše su se bunili poslodavci. 

"Nije iznenađujuće, svaki put kad netko povećava nekome porez, onaj koji mora platiti porez, obično se buni. Ali trebalo bi vidjeti tko će i koliko plaćati s obzirom na kriterije - četiri godine profita, ulazi li tu i 2020. godina? Pretpostavljam da neće biti puno poduzeća koji će biti obuhvaćeni", rekao je guverner. 

Dodao je kako je vidljivo da stopa inflacija rate, ali i da po zadnjim podacima usporava što je, po njegovom mišljenju, dobar znak. 

"To ne znači da smo došli na vrh, a kad će to biti, jako je teško reći. Sama distribucija inflacije, a to je broj proizvoda koji su obuhvaćeni inflacijom, sad se sužava. Do sada nam se svaki mjesec širio broj proizvoda obuhvaćenih rastom cijena, a sad nam se počeo smanjivati, medijalni se iznos pomaknuo i to upućuje da smo vjerojatno blizu vrha inflacije te da bi iduće godine mogli očekivati pad stopa inflacije i to sigurno do kraja prvog kvartala, a drugi kvartal očekujemo značajniji pad inflacije", kazao je Vujičić. 

Vlada je već najavila kako očekuje da će sljedeće godine stopa inflacije biti oko pet posto. 

"U ovom trenutku vidimo stopu inflacije iduće godine između šest i sedam posto. Ali, znatno niže od ove, praktični će se stopa inflacije prepoloviti. Naravno, jako je puno neizvjesnosti jer ne znamo što će se događati sa geopolitičkom situacijom, Ukrajinom, cijenama energenata, kakva će biti zima", rekao je guverner HNB-a. 

Na konstataciju novinarke da su "mnogi lovili u mutnome i poručili da narod kupuje jeftinije proizvode", Vujičić je rekao kako je to jedini način u tržišnoj ekonomiji da se ograniči rast cijena. 

"Jer kada bi kupovali ono što ponude trgovci, onda bi oni mogli u potpunosti mogli diktirati cijene, dakle oni moraju paziti na cijene jer imate izbor. Ili koristiti uslugu jeftinijeg", dodao je. 

Rekao je i kako razumije da je građanima već sada previše poskupljenja. 

"Prvenstveno cijene energije i hrane koje su jak porasle i čine daleko najveći dio stope inflacije. Zadnji porast inflacije glavni uzrok su kruta goriva, peleti i drvo, kruh i povrće. A kruh je povezan s električnom energijom", kazao je. 

Naveo je kako je nemoguće reći za svaki proizvod što je opravdano povećanje cijene. 

"U ovakvim situacijama ima i lova u mutnom, da svatko tko prodaje nešto pokušava prodati po što više cijeni. Vidjeli smo da profitabilnost kompanija nije pala. Bile su u stanju prevaliti ulazne troškove na kupce. Čak u nekim slučajevima profitabilnost raste, što znači da su povećali marže", kaže guverner. 

Kad uđemo u eurozonu, depresivno izgleda izračun prosječne mirovine od 382 eura ili medijalne plaće 880 eura. 

"Inflacija je problem jer jede realnu kupovnu moć. Ali ako vidimo koliko su porasle plaće i što je sa sindikatima dogovoren porast plaće koje će biti ove i iduće godine u travnju, onda će u velikoj mjeri i rast plaća nadoknaditi rast cijena. Imali smo zanimljivu situaciju da su plaće u privatnom sektoru rasle puno brže nego u javnom sektoru pa se sad na neki način javni sektor približava po rastu plaći privatnom sektoru", kaže Vujičić. 

Rekao je i da se recesija u 2023. godini može izbjeći. 

"Ono što su sad predviđanja, ako dođe do nje da će biti blaga. Već sad smo u stagnaciji i rast je oko nule. Zima - stagnacija i onda očekujemo opet rast iduće godine, ali ne kao ove godine i godinu ranije kad smo imali visoku stopu rasta. Za sada očekujemo da iduće godine nećemo imati recesiju, nego rast od jedan posto, ali puno je nepredvidljivosti", tvrdi. 

Rekao je i kako još ne zna koliko će kamate rasti. 

"Vjerojatno ne značajno od razina koje sad vidimo. Imamo 1,21 milijun gotovinskih kredita i oko 200 tisuća stambenih kredita. Njih 50 posto u ovom trenutku nema fiksiranu kamatnu stopu na koje se može preliti rast kamatnih stopa. A jedan postotni poen rasta kamatnih stopa na medijalnu ratu kredita utječe, otprilike, porastom otplate rate od pet posto. Ništa zbog čega treba paničariti, ništa strašno i što bi moglo bitno povećati trošak otplate kredita", zaključio je guverner.