Guverner HNB-a o mogućim masovnim otpuštanjima na jesen: Najgori dio krize smo prošli...

Vujčićeva prognoza pada BDP-a za ovu godinu je 9,7 posto, dok je Vladina 9,4. Na pitanje zašto neočekivano bolja turistička sezona nije smanjila tu prognozu, rekao je: "Ono što smo ovaj puta napravili je prognoza koja se sastoji od tzv. osnovnog scenarija, optimističnog i pesimističnog. U osnovnom scenariju prognoza HNB-a je bila 9,7 posto pad BDP-a za ovu godinu. Taj je scenarij podrazumijevao da će pad prihoda od turizma biti 70 posto. Optimistični scenarij je predviđao pad od 50 posto, a pesimistični od čak 90 posto. Ono što danas vidimo, budući da je 20. kolovoza kada već je najveći dio glavnine sezone prošao, je to da će prihodi turizma biti bolji nego u osnovnom scenariju."

Kazao je i kada će doći do pada cijena nekretnina. "Ono što u ovom trenutku možemo vidjeti manji promet na tržištu nekretnina i da su cijene, koliko možemo sada ocjenjivati, iako još nemamo statističke podatke, već počele padati. Cijene nekretnina su se smanjile, odnosno, onaj snažan rast koji smo vidjeli do prvog kvartala 2020., sada preokrenuo u trend lagane stabilizacije ili se smanjivanja cijena, ovisno o kojem segmentu tržišta govorimo", istaknuo je.

Upitan u kojem postotku bi mogle pasti cijene stanova u Zagrebu, Vujčić je odgovorio: "Mi ne prognoziramo u kojem postotku će padati cijene stanova. No, mi sada iz tih nekih kotacija tih cijena vidimo da te cijene u ljeto više nisu rasle kao što su rasle do prvoga kvartala. Sada ćemo vidjeti kada će ići sljedeći APN jer će to značajno utjecati na tržište stambenih nekretnina."

Komentirao je hoće li na jesen teže doći do kredita. "Ne. Što se tiče kredita stanje je ovakvo. Kamatne stope su niže nego ikada. Ako govorimo o stambenim kreditima, mi smo imali kamatne stope koje su bile oko 3 posto 2019. godine da bi se 2020. već spustile na gotovo 2,5 posto, znači na svoj povijesni minimum", rekao je.

"Gotovinski krediti ove godine rastu duplo sporije nego što su rasli prošle godine. To je posljedica zaoštravanja ekonomske situacije, odnosno pada BDP-a, zbog čega je pala i potražnja za tim kreditima budući da ljudi nisu sigurni u buduće dohotke, zaposlenje... Ali, s druge strane, i strožih uvjeta odobravanja kredita koji su se isto manifestirali prvenstveno u drugom kvartalu ove godine", dodao je.

Na pitanje slijedi li masovni val otpuštanja na jesen, rekao je: "Mislim da smo najgori dio krize već prošli, a to je bio drugi kvartal. Tada smo imali karantenu, odnosno tzv. lockdown, i kada veliki dio ekonomije uopće nije radio. Sada vidimo da mnoge djelatnosti rade blizu razine iz prošle godine ili, recimo, 10 posto niže nego prošle godine. To zajedno s mjerama donesenim kako bi se potaknulo gospodarstvo tijekom zatvaranja ekonomije odnosno pandemijske krize, ne bi trebalo dovesti do, recimo, rasta nezaposlenosti kakav smo vidjeli tijekom prošle financijske krize 2009., 2010. ili 2011. godine. Mi ne očekujemo takve razine nezaposlenosti sada kao što smo ih vidjeli tada."