Grubišić: Zatvaranje ekonomije ne dolaze u obzir, a korona virus nije uzrok gospodarskih problema

Rekao je za objavljen gospodarski pad BDP-a Hrvatske u drugom kvartalu od 15,1 posto da su to tek preliminarni podaci, iako će i konačni vjerojatno biti istog reda veličine. Važniji će rezultat biti na kraju godine:

"Razumna je projekcija da će do kraja godine ekonomija pasti do 10 posto", kazao je i podsjetio: "Neki kolege su ranije rigidno predviđali da bi pad na godišnjoj razini mogao biti preko 20 posto."

A to se očito neće dogoditi, istaknuo je. Rekao je i to da se pri usporedbama pada BDP-a s drugim zemljama, koliko je primijetio, u nekim slučajevima ne radi uvijek o drugim, nego o prvim kvartalima. Zbog toga se ti rezultati ne mogu uspoređivati. Grubišić je istaknuo da je Hrvatska gospodarski pala zato što lockdownom najviše stradavaju uslužne djelatnosti, koje prevladavaju u Hrvatskoj, a manje proizvodne.

"Nikakva bezuvjetna samodostatnost i zatvaranje ekonomije ne dolaze u obzir, jer se pokazalo da je to ekonomsko samoubojstvo", rekao je Grubišić. "Prvo zatvaranje, prvih mjesec dana, bilo je možda opravdano. Šest mjeseci poslije, zbog naknadnih spoznaja o epidemiji, mislim da bi svako zatvaranje bilo nonsens. Odgovornost, objektivnu odgovornost treba prebaciti isključivo i samo na odgovorne zrele ljude, koji znaju kojim su rizicima u kojim područjima izloženi", dodao je i zaključio taj dio gostovanja ovako:

"Očigledno smo identificirali ultrarizičnu skupinu, imamo određene podatke koja je stvarna smrtnost bolesti i apsolutno je neprihvatljivo ograničavati kretanje kapitala, roba ili usluga ili ljudi, kako bi se bezuvjetno štitilo jednu dokazano najrizičniju skupinu."

Za HDZ-ov program oporavka kazao je da će dovesti do "eksplozije državne potrošnje". On pak rješenje za oporavak vidi drugdje. "Treba smanjiti porez, sa 180 milijardi kuna na 160 milijardi kuna godišnje." On zagovara "proaktivniju privatizaciju", i to tvrtki poput HPB-a ili Podravke. Za INA-u je rekao da "ne treba biti okrenuta politici, nego tržištu", a za subvencije smatra da nije pravi put za poticanje ekonomije.

"Hrvatska država trenutno ima monopol na tri bitna sektora; zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sektor. To izaziva iznimno velike strukturalne probleme i ja vjerujem, kada bi se tu krenulo s barem laganom liberalizacijom, da bismo kreirali sektor u gospodarstvu koji danas ili ne postoji ili je vrlo, vrlo malen", zaključio je.