'ZAGREB OČEKUJE ODREĐENE POMAKE'

Grlić Radman u Prištini: Kosovo zaslužuje postati stabilna, neovisna i suverena zemlja

Autor

bkk/h

Normalizacija odnosa Kosova i Srbije je vrlo važna za regionalnu i europsku stabilnost i službeni Zagreb tu očekuje određene pomake, rekao je u utorak u Prištini hrvatski šef diplomacije, istaknuvši da je jugoistok Europe neposredno susjedstvo i stoga posebice važan za Hrvatsku.

09.05.2023. u 12:01
Ispiši članak

"Napredak u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova je vrlo važan za regionalnu i europsku stabilnost i tu očekujemo određene pomake", rekao je Gordan Grlić Radman nakon sastanka s kolegicom Donikom Gërvallom-Schwarz.

Glede toga, Grlić Radman je pozdravio nedavni dogovor Kosova i Srbije o usvajanju deklaracije o nestalim osobama, dodavši da Hrvatska, koja nakon 30 godina još uvijek traga za 1812 osoba, ima najviše razumijevanja kada se govori o nestalima.

Sigurnost i stabilnost te bivše srpske pokrajine smatra vrlo važnima za samu Hrvatsku, ali i šire.

"Sigurnost i stabilnost Kosova i cijelog jugoistoka Europe, tzv. zapadnog Balkana, vrlo su važni za Hrvatsku jer se radi o našem neposrednom susjedstvu", poručio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

Po njegovim riječima, sigurnost i stabilnost tog dijela Europe nije ništa manje važno i za Europsku uniju i NATO, "osobito u situaciji kada su svjetski mir i međunarodno pravo ugroženi zbog ruske agresije na Ukrajinu i svi osjećamo negativne implikacije te agresije".

Grlić Radman nije propustio spomenuti da Hrvatska daje snažnu podršku pristupanju Kosova svim međunarodnim organizacijama, uključujući prije svega Vijeće Europe i Europsku uniju te je pozdravio liberalizaciju viznog režima EU-a i Kosova.

Podsjetio je da je Vijeće Europe pokrenulo proces pristupanja, da Hrvatska to snažno zagovara i da se nada da će uskoro vidjeti Kosovo u toj organizaciji.

"Kosovo zaslužuje postati stabilna, neovisna i suverena zemlja", poručio je ministar.

Kosovo je krajem prošle godine podnijelo zahtjev za ulaskom u EU. Vlasti u Prištini zatražile su i ulazak u Vijeće Europe.

Ne zna se, međutim, kada bi Kosovo moglo dobiti status kandidata za članstvo u EU, budući da ni sve članice Unije ne priznaju njegovu neovisnost. Kosovo ne priznaju Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar.

Glede bilateralnih odnosa između Hrvatske i Kosova, Grlić Radman je rekao da su odlični i bez otvorenih pitanja te da je ovaj najnoviji posjet zalog daljnjeg jačanja bilateralne suradnje.

Najviše prostora za suradnju ima u gospodarstvu, rekao je Grlić Radman. S njim je u Prištinu stiglo veliko izaslanstvo predvođeno ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem.

Ministar vanjskih i europskih poslova stigao je u službeni posjet Kosovu kako bi sudjelovao i na svečanom obilježavanju 720 godina prvog spomena Janjeva,  kosovskog sela koje je do 90-ih godina većinski bili naseljeno Hrvatima, dok su Hrvati u njemu danas manjina.

Janjevo su u srednjem vijeku osnovali doseljenici s dubrovačkog područja.

Tijekom boravka ministar će se sastati i s premijerom Albinom Kurtijem te posjetiti pripadnike hrvatskog kontingenta u NATO operaciji KFOR.

Hrvatska je priznala neovisnost Kosova 2008. godine, nedugo nakon što je Priština proglasila samostalnost. Kosovo je do sada priznala otprilike polovica zemalja u svijetu.

Među zemljama regije, neovisnost Kosova, osim Srbije, nije priznala ni Bosna i Hercegovina.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.