Grlić Radman: Prijetnje Puljiću govore o položaju Hrvata u BiH, a svatko ima pravo na misu

Gordan Grlić Radman rekao je novinarima da je izrazio potporu nadbiskupu Puljiću, čovjeku koji je za vrijeme rata ostao u Sarajevu i "svijetli je primjer suživota, multikulturalnosti".

"Ta javna osuda, linč, na neki način sugerira zapravo da i položaj hrvatskog naroda u BiH nije takav kakav bi trebao biti", ocijenio je ministar.

On je telefonski razgovarao Puljićem i podržao služenje mise u sarajevskoj katedrali u sklopu obilježavanja 75. obljetnice Blajburške tragedije. Najava te mise predviđene za 16. svibnja naišla je na niz osuda u BiH.

"Dao sam podršku jednom duhovniku, visokom crkvenom velikodostojanstveniku koji je dva puta doveo Papu u BiH, koji je.... uvijek bio za mir, za suživot, poštivao je druge. To je bio moj čin podrške njemu i dakako položaju hrvatskog naroda".

Najavu održavanja mise za blajburške žrtve osudio je veliki broj političara u BiH, uključujući sva tri člana Predsjedništva BiH, gotovo sve veće politike stranke čije je sjedište u Sarajevu, a oštro su reagirali i Židovska zajednica BiH, Pravoslavna crkva te veleposlanstvo Izraela u BiH.

Oni smatraju kako je misa zapravo krinka za rehabilitaciju NDH i ustaša koji su tijekom Drugog svjetskog rata počinili brojne zločine u Sarajevu u kojemu je od 1941. do 1945. godine ubijeno više od deset tisuća njegovih građana.

Iz Vrhbosanske nadbiskupije su odbacili optužbe da pokušavaju rehabilitirati ustaški režim poručivši kako je misa isključivo čin molitve za pokojne temeljen na kršćanskom nauku koji poziva i na molitvu za one koji su bili na strani zla da im Bog oprosti grijehe.

"Svatko ima pravo na misu, na molitvu, to je duhovni čin", rekao je Grlić Radman.

Istaknuo je da bi u BiH vjerske slobode trebale biti demokratske vrijednosti i načela.

Kardinala Puljića su biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine zajednički odabrali za predsjedatelja euharistije blajburškim žrtvama.

Počasni bleiburški vod u travnju je otkazao ovogodišnju središnju komemoraciju žrtvama komunističke odmazde nad pripadnicima vojske ustaške NDH i civilima u Bleiburgu.

Umjesto toga, komemoracija će odvijati na tri lokacije. Na groblju u Unterloibachu bit će molitva voditelja Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu, a kod spomenika na Bleiburškom polju položit će se vijenci. Na zagrebačkome groblju Mirogoju u 11 sati bit će molitva i dova te položiti vijenci u ime državnih izaslanstava. Molitvu će predvoditi vojni ordinarij Jure Bogdan, a dovu imam zagrebačke džamije Mersad ef. Kreštić. Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u 12.15 sati predvodit će u katedrali u Sarajevu misu zadušnicu u skladu s epidemiološkim propisima za vjerske objekte u BiH.

Blajburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća ustaških i drugih vojnika NDH i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska vratila jugoslavenskoj. Nekoliko desetaka ih je ubijeno na Bleiburškom polju, a tisuće ostalih stradali su u Sloveniji i idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.