'TU HRVATSKA IMA JOŠ PUNO POSLA'

Grlić Radman: Konstitutivnost i jednakopravnost triju naroda u BiH jedini jamac funkcionalne i stabilne države

Autor

bkk/h

Konstitutivnost i jednakopravnost triju naroda u Bosni i Hercegovini jedini su jamac da ta država bude funkcionalna i stabilna, izjavio je u subotu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na konferenciji Hrvatske paneuropske unije (HPEU). 

24.10.2020. u 15:19
Ispiši članak

Šef diplomacije sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji HPEU-a "Iskustva iz predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije i razmatranja o budućnosti Europske unije", u suradnji sa Zakladom Hanns-Seidel i Zakladom Konrad Adenauer.

Grlić Radman je govoreći o stanju država na jugoistoku Europe, napomenuo da BiH uskoro obilježava godišnjicu Daytonskog sporazuma koji je "tada značio završetak rata, ali je trebao zapravo osigurati i funkcionalnost, prosperitet i stabilnost te države kako bi imala europsku perspektivu".

"Međutim, svima nama u svijesti treba biti povijesna geneza i politička složenost BiH kao jedne multietničke, multinacionalne zemlje. Konstitutivnost  triju naroda, bošnjačkog, hrvatskog i srpskog i njihova jednakopravnost jedini su jamac za funkcionalnu, stabilnu BiH", istaknuo je ministar.

Podsjetio je da je Hrvatska pozdravila sporazum koji su potpisali čelnici Hrvata i Bošnjaka 17. lipnja kada su u pitanju lokalni izbori, izbori u Mostaru te da Zagreb također podržava implementaciju presude ustavnog suda u slučaju Ljubić, kao i potrebu za promjenom izbornog zakona koji će jamčiti pravo svakoga naroda na izbor predstavnika u svim razinama vlasti.

"Tu Hrvatska, kao članica EU-a ima još puno posla", zaključio je Grlić Radman.

Istaknuo je da je, kada je u pitanju tzv. zapadni Balkan, pred Unijom još puno izazova te da je nedavno na Vijeću za vanjske poslove u Luxembourgu otvorio to pitanje i predložio da se na jednom od sastanaka Vijeća otvori sveobuhvatna rasprava o zapadnom Balkanu s naglaskom na pitanju Bosne i Hercegovine.

Govoreći o hrvatskom predsjedanju Unijom ocijenio je da je "bilo izazovno, u jednom specifičnom ozračju", ali da vjeruje da je Hrvatska ostvarila sve svoje ciljeve i uspješno vodila Uniju u doba osobite krize. U te uspjehe, kako je rekao, spada održavanje Zagrebačkog samita u svibnju koji je pridonio tome da svijest o nužnosti proširenja EU-a na jugoistok Europe bude visoko na agendi.

"Danas možemo konstatirati da nije ostalo na Zagrebačkom samitu, zagrebačkoj deklaraciji, već da upravo ovih dana pratimo i zalaganje Sjeverne Makedonije i Albanije (...), uskoro očekujemo i taj pregovarački okvir koji će donijeti Europska komisija tako da i te dvije zemlje mogu imati europsku perspektivu (...) i nadamo se da će se dobiti datum početka pregovora s ove dvije zemlje", rekao je Grlić-Radman.

Istaknuo je u više navrata da je Hrvatskoj "stalo do stabilnosti i sigurnosti jugoistoka Europe, zapadnog Balkana koji je okružen članicama Europske unije".

"Ako EU želi biti snažan, ako želi prenositi europske vrijednosti onda se upravo mora dokazati na ovom europskom primjeru jer ovih šest europskih zemalja još nisu članice Unije", rekao je šef  diplomacije istaknuvši kako se Hrvatskoj isplatio europski projekt i da 30 godina poslije može reći da je uspjela te da to želi podijeliti sa susjedima u jugoistočnoj Europi.

On je također podsjetio da je osim pandemijom, koja je bila potpuno neočekivana, hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a također bilo obilježeno i pojačanim migracijskim pritiskom, kao posljedicom porasta nezakonitih prelazaka granice između Grčke i Turske, vanjske granice Unije. Odlučno je pritom odbacio sve pritužbe na postupanje hrvatske policije u čuvanju svoje nacionalne granice koja je ujedno i vanjska granica EU-a.

"Kada je u pitanju čuvanje vanjske granice Unije, onda 17.500 hrvatskih policajaca ima ključnu ulogu u čuvanju nacionalne granice i vanjske granice EU-a od nezakonitih, ilegalnih ulazaka i odbacujemo sve pritužbe da hrvatska policija ne postupa ispravno na granicama", rekao je Grlić Radman istaknuvši napore koje ulaže hrvatska policija.

Da bi Hrvatska u potpunosti ostvarila svoje europske ciljeve treba ući u Schengen, stoga pozivamo naše prijatelje u Europi da podrže ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, rekao je ministar. "Mi smo ispunili sve uvjete, politička volja nam ne treba ako smo ispunili sve pravne i tehničke uvjete. Hrvatska uspješno štiti Europsku uniju na svojim granicama", zaključio je Grlić Radman.

Šuica: Ojačati veze građana i institucija

Videolinkom se sudionicima konferenciji iz Bruxellesa obratila i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica koja je kazala da računa na Hrvatsku paneuropsku uniju kao jednog od od partnera skorašnje konferencije o budućnosti Europe.

Šuica je kazala da HPEU može doprijeti do velikog broja građana, što Komisiji nije uvijek moguće te da je njezin cilj od prvog dana da, u okviru svojih nadležnosti, svu svoju energiju usmjeri u izgradnju odnosa s građanima, na njihov angažman i sudjelovanje na svim razinama kada je pitanju oblikovanje politika.

"Vodim dijalog s građanima diljem Europe i samo direktnom uključenošću i raspravama možemo uspješno, na konstrutivan način, ostvariti digitalnu i zelenu tranziciju", rekla je Šuica.

Istaknula je da demokracija proživljava teške trenutke te da se ljudi osjećaju zapostavljeno. "Moramo stoga moći bolje odgovoriti na potrebe građana (...), sada je vrijeme da građanima omogućimo da budu u središtu donošenja odluka", poručila je potpredsjednica EK-a istaknuvši važnost jačanja veza između građana i institucija koje im služe.

Po njezinim riječima Konferencija o budućnosti Europe je znak novog načina razmišljanja na europskoj razini. "Na konferenciji ćemo slušati što nam Europljani imaju za reći i tako saznati koja su to pitanja i problemi koji su im osobito važni", poručila je Šuica.

Po njezinim riječima, građani moraju znati da ih se čuje. Ako nas je ičemu ova pandemija naučila, poručila je Šuica, to je da moramo uključiti građane kako bismo premostili trenutnu krizu.

Domaćin međunarodne konferencije, HPEU, nevladina je udruga osnovana 1991. godine. Djeluje u Zagrebu i desetak gradova Hrvatske. Organizira političke, gospodarske, kulturne i znanstvene tribine, izložbe, koncerte, te različita glazbena, filmska i druga događanja.

Aktivnost joj je prvenstveno usmjerena izgradnji slobodne i pravedne zajednice europskih naroda na paneuropskim načelima.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.