BERLIN

Grlić Radman: Karamarko je imao šansu i nije ju najbolje iskoristio, ovoj Vladi nema alternative

Autor

lb/h

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji u Berlinu sudjeluje u proslavama obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je u subotu da se Tomislav Karamarko ima pravo kandidirati na unutarstranačkim izborima, ali je izrazio dvojbu o njegovim liderskim kapacitetima.

09.11.2019. u 16:08
Ispiši članak

"Svatko se ima pravo kandidirati. Ali pitanje je može li netko voditi državu? Koliko ja znam gospodin Karamarko je tu šansu imao i nije ju najbolje iskoristio", zaključio je Grlić Radman odgovarajući na traženje novinara da komentira Karamarkovu najavu o kandidiranju na unutarstranačkim izborima HDZ-a.

Ministar je ustvrdio kako Hrvatska nikada nije stajala bolje nego za vrijeme vladavine premijera Andreja Plenkovića.

"Andrej Plenković mnogo radi na jačanju rejtinga Hrvatske u inozemstvu, a tu su postignuća i na gospodarskom i socijalnom planu. Ako netko misli da to može bolje...Mislim da ova vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem nema alternativu", zaključio je Radman.

Osvrnuo se na izjave  francuskog predsjednika  Emmanuela Macrona o Bosni i Hercegovini

Istodobno se osvrnuo i na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ustvrdio kako je Bosna i Hercegovina "tempirana bomba na granici s Hrvatskom".

"To je jedna jaka izjava, ali sigurno je da je Bosna i Hercegovina jedan kompleksitet i da nakon što je zaustavljen rat temeljem Daytonskog sporazuma, kojim su priznati jednakopravnost, ravnopravnost i suverenost triju naroda zapravo nije dogodilo puno u tom političkom napretku. Dapače, i na štetu hrvatskog naroda koji sada nema svog predstavnika", rekao je Grlić Radman.

"Ne vjerujem da predsjednik Macron ne bi htio da se pronađe rješenje za probleme u Bosni i Hercegovini", smatra ministar te dodaje kako BiH zaslužuje EU perspektivu, ali i veću pozornost međunarodne zajednice. 

Osvrnuo se i na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se Jugoslavija nalazila s druge strane željezne zavjese, istaknuvši kako je bila u pravu i da je to bila metafora, referirajući se na Winstona Churchilla. 

"To ne treba gledati crno-bijelo. Imali ste NATO i Varšavski pakt. Hrvatska nije bila u Varšavskom paktu, ali to nema veze - bivša država bila je nedemokratska, komunistička i nije bila garant ravnopravnosti svih naroda", kazao je ministar. 

"Vladao je jedan narod koji je imao majorizaciju u svim važnijim stupovima funkcioniranja te države", prema tome, predsjednica je bila u pravu, zaključio je Grlić Radman.

Britanski čelnik Churchill 1946. održao je govor u Fultonu u Missouriju u kojem je popularizirao termin željezna zavjesa. 

"Od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu 'željezna zavjesa' se spustila na kontinent. Iza te linije leže sve prijestolnice starih država središnje i istočne Europe. Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt i Sofija - svi ti poznati gradovi i stanovništva oko njih leže u onom što moram nazvati sovjetskom sferom, te su svi predmet, u nekom obliku, ne samo sovjetskog utjecaja, no u velikom i u nekim slučajevima sve većem utjecaju kontrole iz Moskve", rekao je tada Churchill. 

Grlić Radman je tijekom poslijepodneva gost na prijemu kojeg organizira njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a navečer će sudjelovati i na središnjoj svečanosti proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na Brandenburškim vratima gdje će govoriti i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.