'MIROVINE BI TREBALE RASTI KOLIKO RASTU PLAĆE'

Grčić: Već je ranije trebao biti ukinut Zakon o smanjenju mirovina

Autor

mp/h

Zastupnik SDP-a Branko Grčić poručio je u srijedu da je već ranije trebao biti ukinut Zakon o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, istaknuvši potrebu smanjivanja jaza između mirovina i plaća te promjenu formule za usklađivanje mirovina.

19.04.2023. u 15:56
Ispiši članak

Tijekom saborske rasprave zastupnici većine i oporbe pozdravili su Vladin prijedlog ukidanja 10-postotnog smanjenja povlaštenih mirovina, koje je uvedeno za krize 2010. godine, čime na veće mirovine može računati oko 96.000 umirovljenika, među njima i 63.000 hrvatskih branitelja.

Branko Grčić (Klub SDP-a) podsjetio je da je to bio zakon još iz 2010. godine, kada je u krizi bio cijeli svijet i tražila se štednja. No, upozorio je da još uvijek oko 800.000 ljudi u mirovinskom sustavu pati zbog izražene inflacije u zadnje dvije godine jer je ona u tom razdoblju mirovine obezvrijedila za oko pet posto. 

Grčić smatra da bi mirovine trebale rasti barem koliko rastu plaće kako ne bi kontinuirano padao udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći. 

Predložio je da se u idućih godinu dana napravi jednokratno izvanredno usklađenje mirovina kako bi se smanjio jaz između mirovina i plaća te da se promjeni formula za usklađivanje mirovina.

I Damir Bakić (Klub Možemo) drži da je puno veći problem kako unaprijediti položaj 85 posto umirovljenika kojima su mirovine osigurane prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i sukladno doprinosima i stažu. Smatra kako te mirovine treba odmah povećati barem devet posto, ne računajući regularna usklađenja.

Povećanje mirovina neće pokriti iznose koji su godinama uzimani umirovljenicima

Željko Pavić (Klub Socijaldemokrati) smatra da je zakon trebao biti ukinut puno ranije, a povećanje mirovina neće pokriti iznose koji su godinama uzimani tim umirovljenicima. "Minimalno je svatko od njih do sada izdvojio oko 60.000 kuna, a mnogi od njih ostavili su proračunu i veće količine novca", ustvrdio je.

Podsjetivši kako je taj zakon donijet kao krizna mjera, Silvano Hrelja (Klub zastupnika HNS - liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika) ocijenio je kako je greška napravljena u početku jer je tada trebalo raditi promjenu važećih 14 zakona po posebnim propisima.

Hrelja upozorava da je taj zakon napravio štetu i sada, 13 godina kasnije, kod zadnjeg usklađivanja mirovina. Naime, mirovine se umanjuju svima koji su po posebnim propisima u mirovini ili idu u nju ako prelaze 3500 kuna, za ono što je više od tog iznosa ili najviše 10 posto.

Zastupnik smatra da su male mirovine rezultat malih plaća i malih uplata doprinosa u svim sektorima te sve veće isplate primanja bez doprinosa.

Tijekom rasprave HDZ-ovci su isticali da su to mirovine po posebnim propisima, a ne povlaštene mirovine kako ih se kolokvijalno zove u javnosti.

Grozdana Perić (HDZ) rekla je da je većina hrvatskih branitelja ostvarila mirovinu temeljem svoga najmanje dvadesetogodišnjeg minulog rada, a onda imaju i dodatak, ovisno koliko je tko proveo u Hrvatskoj vojsci. Također, podsjetila je da od 2012. godine više ne postoje povlaštene mirovine za saborske zastupnike koji su od tada došli u prvi mandat.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.