Grčić: rashodovna strana rebalansa korigirana, problem pad BDP-a

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas kako će u prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg proračuna rashodna strana dijelom doživjeti korekcije, ali se neće dirati socijalna prava, mirovine, prava branitelja, dok je na prihodnoj strani problem negativna stopa BDP-a, a Vlada za ovu godinu predviđa pad BDP-a od 0,5 posto.

Rashodna strana proračuna dijelom će doživjeti korekcije prilikom skorog rebalansa, rekao je Grčić odgovarajući na novinarska pitanja u Klanjcu, gdje je označen početak EU projekta uređenja Galerije Antuna Augustinčića.

Grčić kaže kako je u rebalansu nužno smanjenje nekih stavki u proračunu jer je, s druge strane, bilo povećanja nekih stavki poput plaća, socijalnih davanja i mirovina. Te su stavke u potpunosti pokrivene, ali će zato biti smanjenja, odnosno štednje na materijalnim troškovima, subvencijama te nekim kapitalnim projektima, naglasio je.

"Sve su to manje-više prihvatljive, ne toliko značajne financijske izmjene. Ono što je na prihodovnoj strani problem je negativna stopa BDP-a u ovoj godini", rekao je Grčić.

Vlada je, kaže, projicirala stopu BDP-a od minus 0,5 posto i to je razlog zašto se korigirala prihodovna strana i zašto će deficit biti nešto veći nego što se planiralo.

Na dodatan novinarski upit hoće li se rebalansom 'dirati' u Ministarstvo branitelja, Grčić je kategorički odgovorio da neće.

"To je jasna poruka koja je više puta istaknuta ovih dana, pa i sinoć u premijerovom govoru. Dakle, nikakva socijalna davanja uopće, pa ni ona za branitelje, nikakve mirovine, pa ni braniteljske i bilo kakva druga prava neće biti dirnuta", rekao je Grčić.

Ističe da je politika ove Vlade od početka bila zaštita najšireg sloja građana koji su socijalno najugroženiji.

Uz rebalans proračuna, Grčić najavljuje i set zakona vezan uz najavljene promjene poreza na dohodak, što će za oko milijun građana Hrvatske značiti veća primanja.

Kroz nekoliko tjedana uslijedit će i prijedlog zakona koji će se odnositi na jedinice lokalne samouprave, a koji bi dijelom trebao kompenzirati smanjenje prihoda tih jedinica zbog promjena u sustavu poreza na dohodak. S tim se zakonom neće odugovlačiti jer su lokalne jedinice upravo u izradi svojih proračuna i moraju znati sa čime će računati, kaže Grčić najavljujući i uvođenje fonda za subvencioniranje EU projekata u idućoj godini koji bi lokalnim jedinicama trebao pomoću u financiranju projekata, a riječ je o iznosu između 150 i 200 milijuna kuna.

Na novinarski upit o rezultatima državne revizije i rastrošnosti pojedinih ministarstava, odgovara kako tu nema nikakve rastrošnosti već se samo treba više paziti oko trošenja javnog novca.

Komentirajući konkretne troškove Ministarstva zaštite okoliša i prirode za parking, Grčić kaže da to nije nešto što je namjera nego je stvar okolnosti, odnosa s gradom Zagrebom i pravilima poslovanja tvrtki u sustavu Zagrebačkog Holdinga. To je, dodaje, pitanje objektivnih okolnosti i unutar toga treba tražiti bolja rješenja koja su povoljnija za državu.

Grčić ističe i da je njegovo ministarstvo dobilo bezuvjetnu ocjenu revizije te da svi troškovi moraju biti pod strogim nadzorom, posebno u današnjim uvjetima.

Komentirajući najnovije rezultate istraživanja "Doing bussines" Svjetske banke prema kojem je Hrvatska napredovala u posljednjih godinu dana, Grčić je kazao da je do velikog pomaka došlo zbog promjene metodologije, ali i da bi po staroj metodologiji došlo do napretka, ali nešto manjeg. Ukupna ocjena stručnjaka je da se sada u Hrvatskoj lakše može pokrenuti posao i poslovati, istaknuo je.

Zbog dnevno-političkih razloga projekcije BDP-a uglavnom precijenjene

Projekcije hrvatskog BDP-a koje objavljuju razne državne i komercijalne institucije uglavnom su precijenjene, a njihova točnost smanjila se nakon početka krize 2008. godine, zaključeno je na okruglom stolu "Kratka povijest razlika između ekonomskih projekcija hrvatskog BDP-a i stvarnog kretanja 2009-2013", u organizaciji Večernjeg lista i konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers(PwC).

Analiza PwC-a pokazuje da su veće pogreške u predviđanjima karakteristične za recesijske i godine oko njih. Ta analiza nije posebno istaknula kvalitetu predviđanja pojedinih institucija, ali je otkrila značajni otklon u predviđanjima Ministarstva financija.

Na okruglom stolu ocijenjeno je da je to tako vjerojatno zbog dnevno-političkih razloga i dežurnog optimizma političara koji je najčešće neutemeljen.

Hrvoje Zgombić iz PwC-a upozorava da to nije dobro jer je prognoza kretanja BDP-a temelj brojnih planova u javnom i privatnom sektoru.

Nezavisna saborska zastupnica i bivša ministrica financija Martina Dalić upozorava da procjene i prognoze ni na koji način nisu povezane sa stanjem u hrvatskom gospodarstvu. "Što će biti u 2016. ili 2017. godini ne ovisi o procjenama", kaže ona.

Dalić se zauzima za profesionalizaciju i depolitizaciju analitičkih odjela u Ministarstvu finacija čiji bi rad bio podloga za planiranje javnih financija o čijim bi temeljnim odrednicama, prema njezinom mišljenju, valjalo postići suglasje glavnih političkih stranaka.

Pokazuje se, ističe Dalić, da su društva bez mehanizama društvenog dijaloga i planiranja glavnih ciljeva - neuspješna.

Ante Žigman iz Hrvatske narodne banke kaže kako bi produkciju glavnih ekonomskih projekcija možda trebalo povjeriti neovisnim stručnim institucijama, što je, smatra, samo pitanje političke volje.

Direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke Hrvoje Stojić pak upozorava da klasični ekonometrijski modeli nisu dovoljni za dobru projekciju kretanja BDP-a posebno u razdobljima kojima nije svojstvena stabilnost. Puno se može naučiti od klijenata, a važna je i intuicija u smislu istraživačke znatiželje prema utjecajima koji na prvi pogled nisu od veće važnosti za BDP, kaže on.