Grčić poreznu reformu Vlade ocijenio nezadovoljavajućom i neozbiljnom; plaće će porasti samo menadžerima

"Očekujem da će partneri vladajućeg HDZ-a itekako u idućim mjesecima vršiti snažan pritisak da se od nekih mjera odustane ili da se neke mjere korigiraju u korist građana," rekao je Grčić na konferenciji za novinare u Splitu.

Na pitanje novinara hoće li koalicijski partner HNS vršiti taj pritisak na Vladu, Grčić je ustvrdio kako će pritisak vršiti sigurno manji partneri u Vladi, poput primjerice Radimira Čačića koji je, kazao je, posljednjih dana također predlagao neke dobre mjere. Za HNS Grčić ima dojam da su oni „sve spremni podržati“, samo da se održi status quo i da nastave biti dijelom ove, kako je rekao, "neuspješne Vlade".

Grčić vjeruje kako će se do jeseni predložene Vladine mjere mijenjati. Tvrdi da nema nijedne konkretne mjere koja bi direktno povećala dohodak građana, i da je nakon jučerašnje prezentacije Vladinog prijedloga porezne reforme "puno galame," a nismo dobili puno.

"U jednom dijelu ove su reforme potpuno promašene, a u drugom dijelu koji se odnosi na smanjenje PDV-a na određen proizvode vrlo je neizvjestan učinak tih mjera," tumači Grčić.

Smatra i da će Vladinim prijedlogom poreznog rasterećenja plaće rasti samo za 20-tak tisuća najbolje plaćenih u državi, onih čija neto plaća prelazi 18.000 kn, uglavnom menadžera i članova uprava tvrtki.

"Najgore u cijeloj ovoj priči je da će te plaće rasti 1.600 kuna a ja pitam kojem će to menadžeru ili članu uprave koji ima 30.000 ili 40.000 odnosno 50.000 kuna plaću pomoći tih 1.600 kuna. Tvrdim kako je 200 milijuna kuna, koji ide u tom smjeru, bačen novac," naveo je Grčić.

Kaže kako se taj novac može bolje upotrijebiti, usmjeravajući ga umirovljenicima.

 "Kad se premijer (Plenković) hvali kako je u njegovom mandatu plaća porasla 710 kuna, onda treba zapitati kako to da su i istom razdoblju mirovine narasle samo 93 kune. Ključni problem naše države je 1. 200.000 umirovljenika," kazao je Grčić.

Po njegovim riječima problem predloženih Vladinih mjera porezne reforme je ukidanje dva doprinosa na plaću.

"To je doprinos za zapošljavanje  i doprinos za zapošljavanje -2,2 posto opterećenja na plaće, a onda to odmah poništite u najvećem dijelu povećavajući doprinos za zdravstvo," kazao je.

Tvrdi kako tu "imamo dva problema" jer ono što je predloženim mjerama ostalo za poduzetnika je "svega 0,7 posto doprinosa" što u prosjeku znači samo 60 kuna ili 6.000 kuna za tvrtku od 100 radnika što je apsolutno nedovoljno, a s druge strane, kazao je, preraspodjeljuje se doprinos u korist zdravstvenog sektora koji ima dubiozu zbog stalnog odgađanja reforme tog sektora.

"Mjera s kojom možemo biti relativno zadovoljni je odustajanje premijera Plenkovića od njegovog zahtjeva da se smanji opća stopa PDV-a, na čemu smo i mi prije nekoliko tjedan inzistirali," kazao je Grčić.

"Ide se na smanjenje PDV-a na određene proizvode-svježe meso, riba, voće, povrće i pelene i to je potez koji možemo načelno podržati prije svega kao potporu sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane iako je učinak te mjere vrlo upitan jer temeljna pretpostavka za to je da trgovci, dakle ne Vlada, smanje cijene tih proizvoda u dućanu. Hoće li se to dogoditi, to u ovom trenutku nitko ne zna," rekao je Grčić.

No, kazao je, da SDP unatoč tomu podržava ovu mjeru jer ako se i ne dogodi smanjenje cijena tih proizvoda, dio naših poljoprivrednika će ipak profitirati na toj razlici (smanjenja PDV-a).

Grčić kaže kako bi SDP uz mjeru smanjenja PDV-a u poljoprivredi, vratio stopu PDV u turizmu s 25 na 13 posto.

Tvrdi i da je Vlada  jučer najavila nešto što nikako ne mogu podržati, tj. "udar na turistički sektor". "Čuli ste da se priprema 25-postotno povećanje paušalnog oporezivanja za više od 100.000 privatnih iznajmljivača. Ne razumijem što Vlada time želi postići, valjda do kraja ugušiti male iznajmljivače koji preživljavaju u svom poslu," mazao je Grčić.

SDP, po Grčićevim riječima, smatra kako porezna reforma treba ići u smjeru povećanja plaća radnika i smanjenja ukupnih troškova rada te prema smanjenju obje stope oporezivanja dohotka (od 24 posto i 36 posto) jer bi to otvorilo prostor za rast plaća za oko 550.000 zaposlenih.