Grčić i socijaldemokracija: povećanje minimalca na 4000 kn je nerealno

"Naš program je realan s konkretnim mjerama, a s druge strane imate nešto što je potpuno nerealno, nema utemeljenje u logici, onome što nas čeka u iduće četiri godine kada je riječ o konsolidaciji države, javnih financija, deficita i javnog duga. Sve te njihove mjere, a i neke druge koje su predložili, zapravo jako puno koštaju", rekao je Grčić koji je sudjelovao na 14. HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza.

Ustvrdio je da SDP nije dao nikakva velika obećanja, već 20-ak konkretnih mjera kojima će poboljšati kvalitetu života građana i osigurati dobre pretpostavke za rast njihova standarda.

Odbacio je kritike da su programi SDP-ove i HDZ-ove koalicije slični i da su obje strane pokazale nevoljkost da smanje državnu upravu.

HDZ-ovo smanjenje PDV-a dovelo bi do raspada javnih financija

"U programu HDZ-ove koalicije stoji da će u iduće dvije godine smanjiti stopu PDV-a s 25 na 23 posto, a onda u iduće dvije godine s 23 na 20 posto. To stoji blizu 20 milijardi kuna. Nadam se da do toga neće doći jer bi to značilo kompletan raspad javnih financija", ustvrdio je Grčić. 

"To je ključna razlika među nama, mi ne dajemo takva obećanja jer su potpuno nerealna", istaknuo je Grčić podsjetivši da je 2003. tadašnji kandidat za premijera Ivo Sanader isto tako najavljivao smanjenje PDV-a s 22 na 20 posto, no HDZ to nije proveo nakon što je došao na vlast.

"Mislim da je ovo predizborna patka i da od toga neće biti ništa. Ono što smo mi predložili, iza svake te mjere osobno stojim", poručio je Grčić.

Tvrdi da je SDP-ova najava smanjenja PDV-a na 13 posto na petnaestak poljoprivrednih proizvoda sigurna jer ne predstavlja veliki trošak za državu i proračun.

Vezano uz najavu daljnjeg smanjenja poreznog opterećenja plaća, ocijenio je kako je SDP-ova Vlada pokazala da je to moguće i da to ima snažni efekt na BDP.

"Iza toga čvrsto stojimo i mislimo da se taj trošak isplati. To nije veliki trošak, to je neusporedivo u odnosu na ovo što nudi HDZ", dodao je Grčić.

"POS, POS plus, POS najam, to su konkrentne mjere kojima smo osigurali daleko povoljnije uvjete od onih kada se kreditima u švicarskim francima kupovalo stanove pa se došlo u dužničko ropstvo", rekao je.

Nije želio komentirati odbijanje predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da izađe na televizijska sučeljavanja. 

"To je njegova odluka", kratko je odgovorio.

Nerealno je socijaldemokratski

Ne navodeći o kojim je strankama riječ, nerealnim je ocijenio i to što su neke u razgovoru sa sindikatima nudile minimalnu plaću od 4 tisuće kuna.

"Ova je Vlada dva puta povećavala minimalnu plaću nakon razgovora sa sindikatima i poslodavcima. Takva neodmjerena obećanja ruše dobar dio hrvatske industrije i gospodarstva zato što uništavaju konkurentnost, a ako firme i poslodavci pristanu na takve iznose morat će otpustiti značajan broj ljudi kako bi postali konkurentniji", upozorio je.

"Želimo poboljšati socijalni položaj najmanje plaćenih radnika u Hrvatskoj, ali ne možemo to raditi na uštrb smanjenja broja zaposlenih. To je jedini realan pristup", dodao je Grčić.

Gdje je Hrvatska u EU? Jadno.

U siječnju 2015., u 22 od 28 država članica EU-a (iznimke su bile Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska) bila je propisana nacionalna minimalna plaća. Minimalne su se mjesečne plaće 1. siječnja 2015. znatno razlikovale, u rasponu između 184 eura u Bugarskoj i 1 923 eura u Luksemburgu. Nacionalne minimalne plaće bile su propisane i u sljedećim zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u: Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Turskoj, objavio je Eurostat.

Hrvatska je jadna i nije konkurentnija od, recimo, Slovenije koja ima dvostruko veći minimalac. Da ne spominjemo ostale razvijene zemlje u kojima su plaće pet puta veće, ali su ipak konkurentnije od Hrvatske. To profesor Grčić ne razumije, ne želi niti zna izračunati i objasniti.

U grafikonu su prikazani iznosi minimalnih mjesečnih bruto plaća izraženi u eurima u siječnju 2015. Zemlje su podijeljene u tri skupine na temelju iznosa njihovih minimalnih plaća. U prvoj su skupini zemlje u kojima su minimalne plaće niže od 500 eura mjesečno: čine ju pet zemalja kandidatkinja i deset država članica EU-a (Bugarska, Rumunjska, Litva, Češka, Mađarska, Latvija, Slovačka, Estonija, Hrvatska i Poljska).

Sljedećom skupinom obuhvaćeno je pet država članica EU-a (Portugal, Grčka, Malta, Španjolska i Slovenija). U tim su zemljama iznosi minimalne plaće srednje razine, u rasponu od 500 eura do 1 000 eura mjesečno.

U posljednjoj skupini nalazi se sedam država članica EU-a (Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Irska, Njemačka, Nizozemska, Belgija i Luksemburg) u kojima nacionalna minimalna plaća iznosi 1 000 eura mjesečno ili više, kao i u slučaju Sjedinjenih Američkih Država.