Grčić: Do kraja godine ukidamo 300 milijuna kuna parafiskalnih nameta

"Nastojimo stvoriti mehanizam, kada je riječ o lokalnoj samoupravi, za stimuliranje spajanja onih jedinica koje nemaju mogućnost samofinanciranja sa svojim susjedima i da to ide na dragovoljnoj osnovi", rekao je Grčić u petak novinarima u Splitu gdje je sudjelovao na edukativnom skupu "Poslovni uzlet grada Splita".

Na upit kada će se to dogoditi i koliko će se na taj način smanjiti broj jedinica lokalne samouprave, Grčić je kazao kako će se ti mehanizmi i zakonska rješenja regulirati do kraja ove godine, ali da nema jasnih projekcija o broju smanjenja jedinica lokalne samouprave.

"Tu nema baš jasnih projekcija. Zašto? Vidite, to je ono što je Europska komisija sugerirala i mi smo to prihvatili, ali isto tako smo svjesni da jedan takav dragovoljni mehanizam u nekim drugim zemljama Europske unije nije dao nekakav sjajan rezultat", rekao je Grčić.

Po njegovim riječima, u sklopu reforme javne uprave do kraja ove godine poduzet će se i aktivnosti na smanjenju parafiskalnih nameta.

"Oko 6,5 milijardi kuna je ukupno opterećenje parafiskalnim nametima za poduzetništvo i građane i to je ono što 'skidamo'- oko 420 milijuna kuna u prošloj godini, a sada, po planu kojeg smo predočili Europskoj komisiji, oko 300 miljuna kuna novih 'skidanja' odnosno labavljenja tereta parafiskalnih nameta", kazao je Grčić.

Upitan na što se konkretno odnose smanjenja parafiskalnih nameta, odgovori je kako je riječ o smanjenjima šumskog, vodnog i komunalnog doprinosa. "Tu je i 10-postotno 'skidanje' članarine za obrtničku i gospodarsku komoru. Tu je smanjenje troškova nekih liječničkih provjera, dakle zdravstvenih provjera poduzetnika koji se bave specifičnim djelatnostima, gdje su plaćali dosta visoke takse za ta ispitivanja", rekao je, dodajući kako bi se uvjeti za to kroz zakone i odluke Vlade stvorili do kraja ove godine i efekt tog smanjenja od 300 milijuna kuna osjetio tijekom iduće godine.

Tumačeći plan reformi javne uprave, Grčić je također najavio do kraja ove godine i donošenje novog zakona o plaćama koji bi trebao stimulirati najbolje ljude u javnoj upravi i time dodatno motivirali na pružanje javnih usluga na najbolji mogući način.

Ponovio je kako će se u sklopu reformi javne uprave racionalizirati dio agencija, spomenuo potrebu poboljšanja upravljanja u javnim poduzećima, odnosno komunalnim poduzećima na lokalnoj razini prije svega profesionalizacijom menadžmenta.

Na upit kako će se riješiti problem s poslodavcima koji ne isplaćuju plaće, Grčić je rekao kako "toga ima i toga će biti".

"Međutim, vrlo je važno da je u novom zakonu o stečaju, čiji je prijedlog Vlada usvojila prekjučer u Gunji, odredba koja štiti radnika od neisplate plaće i kaže da neisplata plaće postaje jedan od ključnih parametara za pokretanje stečaja tvrtki, pri čemu će radnici biti zaštićeni da će im tri plaće biti isplaćene iz posebnog fonda za zaštitu radničkih prava", objasnio je.

Na upit može li država više učiniti na zaštiti građana s kreditima vezanim uz švicarski franak, Grčić odgovara kako je napravljeno najviše što se moglo napraviti u kritičnom trenutku.

"Fiksirali smo tečaj i spasili na određeni način građane koji su zaduženi u švicarskim francima od enormne rate koja se trebala dogoditi. Mi smo na taj način osigurali prostor da svi akteri, a to su prije svega banke, uključujući i građane i HNB i uz pomoć Ministarstva financija, nađu neka trajnija rješenja. Na tome se, očigledno, radi, ali to je složen proces i nisu svi građani zaduženi u švicarskim francima u istoj poziciji i na neki način to treba valorizirati", rekao je.

Na novinarski upit hoće li i zašto ugovor o privatizaciji s Brodosplitom ići na reviziju, Grčić je kazao kako to "treba pitati njegovog kolegu Vrdoljaka".