Grbeša: Milanovićevo ponašanje u literaturi se zove bijesni populizam

Grbeša Zenzerović ističe da stopa procijepljenosti i neki drugi podaci pokazuju da su građani Hrvatske podložni informacijama koje dolaze iz neprovjerenih izvora koji graniče ili jesu u sferi teorija zavjere.

"Jedan od  razloga za to jako veliko nepovjerenje u tradicionalne institucije. Oko 20 posto prema posljednjem istraživanju Eurobarometra vjeruje Vladi, isto toliko vjeruje Saboru. Prosjek Europske unije po pitanju povjerenja vladama je 37 posto, a prosvjek povjerenja u parlamente je 35 posto. Ono što posebno zabrinjava su – povjerenje u pravosuđe koje je u Hrvatskoj dramatično nisko, oko 20 posto, prosjek EU je 50 posto. Pri samom dnu ljestvice Europske unije", rekla je.

Ipak postoji jedan segment u kojem smo iznad prosjeka Europske unije.

"Jedino gdje smo malo iznad prosjeka je povjerenje u institucije Europske unije. Jedini element u kojem se vidi optimizam je povjerenje u Europsku uniju. Dobro je što postoji barem nekakav prostor optimizma", kazao je.

foto N1

Naglašava da nepovjerenje u medije postaje sve veće te da se ono počelo nazirati puno prije pandemije. Ipak, tvrdi, došlo je do jednog novog trenda pada povjerenja.

"Čini se da je povjerenje u medije prema tom mjerenju dramatično palo u odnosu na prošlu godinu i sada smo na otprilike 30 posto povjerenja u medije. Niska stopa procijepljenosti, prosvjedi i polarizacija su potpuno očekivani u situaciji ovako iznimnog nepovjerenja u institucije", govori pofesorica s Fakulteta političkih znanosti.

Govoreći o valu lažnih informacija vezanih uz korona virus i pandemiju, smatra da je to nešto čime se trebalo baviti prije godinu dana.

"Postoji nešto što se zove obrazovanje kroz institucije, a u ovakim situacijama kriza imamo nešto što se zovu informacijsko-edukacijske kampanje. Sad prelazimo na euro, to bi trebala pratiti jedna velika kampanja koja bi na raznim razinama bila potrebna da ljudima objasnimo o čemu se radi", smatra.

Članovi Stožera u posljednje vrijeme slabo istupaju u medijima. Grbeša smatra da se cijela stvar trebala na drugi način posložiti.

"Je li dobro da se sad ne izlažu – vrlo vjerojatno se to već trebalo na drugi način posložiti cijela ta stvar. Postoji nekoliko ljudi koji su postali lice ove pandemije i suštinski oni rade što i rade svi drugi. Međutim, komunikacijski to nije dobro posloženi. Čini se kao da veliki dio procesa ide stihijski i posljedice se vide", rekla je.

Kratko se osvrnula i na komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića.

"To je sve dio njegove šire komunikacije, koja spada u nešto što se u literaturi zove bijesni populizam. To je spektar u koji je predsjednik zakoračio svojom komunikacijom. On uspješno artikulira revolt jednog dijela javnosti prema mjerama. Koliko je njegovo ponašanje u ovoj situaciji odgovorno, pokazat će vrijeme. Kao i ponašanje svih drugih zastupnika u Saboru u ovoj situaciji", smatra profesorica s Fakulteta politički znanosti.