Grabar-Kitarović: Hrvatska odvojeno prikuplja tek 28 posto otpada, što je posebno važno za naše more, najljepše na svijetu

"Hrvatska danas odvojeno prikuplja tek 28 posto otpada. Malo je to obzirom da nam je cilj do 2020. godine dosegnuti odvajanje minimalno 50 posto korisnih sirovina iz cjelokupne mase otpada. Osim toga, Hrvatska je u 2017. proizvela ukupno 1,7 milijuna tona komunalnog otpada ili 400 kilograma po stanovniku, što je porast od dva posto u odnosu na 2016. To dovodi u pitanje dostizanje cilja propisanog Planom gospodarenja otpadom, prema kojem je potrebno do 2022. smanjiti ukupnu količinu komunalnog otpada za pet posto u odnosu na količinu iz 2015. godine", rekla je Grabar-Kitarović na Danu otvorenih vrata u Uredu predsjednice. 

Grabar Kitarović: Nužno je čim prije prionuti rješavanju problema s morskim otpadom 

Navela je kako bi prema smjernicama EU države članice trebale do kraja 2025. osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje najmanje 55 posto komunalnog otpada, odnosno 60 posto do kraja 2030. te 65 posto do 2035. Kada je o ambalaži i ambalažnom otpadu riječ, cilj je reciklirati najmanje 65 posto ambalažnog otpada do kraja 2025., odnosno najmanje 70 posto do kraja 2030. godine.

"Te ciljeve i Hrvatska mora poštivati i ispuniti, a da bismo u tome i uspjeli, moramo i organizacijski i infrastrukturno uložiti znatne napore" poručila je Grabar-Kitarović te dodala da Hrvatsku po tom pitanju, čeka izazovno razdoblje i velik posao.

"Posebno je to bitno za naše Jadransko more, za koje volimo kazati kako je najljepše na svijetu", rekla je te upozorila da u oceanima i morima ima sve više otpada, koji ugrožava ekosustave i biološku raznolikost, a ulazi i u prehrambeni lanac i predstavlja opasnost za zdravlje ljudi.

Drži i da je za Hrvatsku, kao pomorsku državu, s izrazito razvijenim djelatnostima vezanima uz more – turizmom, ribarstvom i pomorskim prometom, nužno što prije prionuti učinkovitom rješavanju problema morskog otpada. 

"Stoga je iznimno važno što je razvijanje sustava primarnog odvajanja korisnih sirovina iz otpada, odnosno razvoj kružnog gospodarstva među prioritetima hrvatske Vlade. Već je primjetna intenzivna suradnja s gradovima i općinama radi osiguranja potrebne infrastrukture, od nabavke spremnika, izgradnje reciklažnih dvorišta i sortirnica na način da se općinama i gradovima osiguraju bespovratna sredstva iz europskih fondova", rekla je Grabar-Kitarović. 

Grabar-Kitarović: Rješavanje problema otpada otvara i brojne gospodarske mogućnosti   

Dodala je kako se treba dodatno poraditi na sustavnom informiranju i edukaciji građana o mogućnosti i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom, ali i uključiti privatne tvrtke, posebice iz dijela hrvatske ekoindustrije, koje imaju tehnološke i poslovne mogućnosti za unaprjeđenje i ubrzanje projekta gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Smatra i da rješavanje problema otpada otvara i brojne gospodarske mogućnosti poput ulaganja u sprječavanje nastanka otpada te u zamjenske materijale, proizvode i poslovne modele koji mogu rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta te jačanje tehničkih i znanstvenih vještina i konkurentnosti industrije.

Grabar-Kitarović važnim smatra i da kao zajednica i društvo ostanemo privrženi naporima koji se poduzimaju ili se planiraju poduzeti u cilju uspostave uspješnog sustava gospodarenja otpadom. 

Pohvalila je višegodišnji angažman i visokorazvijenu svijest o ekološkim pitanjima učitelja i učenika Osnovne škole Šestine koji su je inspirirali za današnji Dan otvorenih vrata.

"Premda su još mali, angažman, svjesnost i zdrav pogled na svijet ovih malenih, a tako velikih ljudi, mogu biti inspiracija svima koji u Hrvatskoj dijele brigu o održivom razvoju i boljitku svakog našeg građanina i primjer kako se voli i cijeni domovina", istaknula je Grabar-Kitarović.

Pohvalila je i rad Socijalne zadruge "Humana Nova" koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta te rad Udruge oboljelih od leukemije i limfoma koja osim što pomaže bolesnima, provodi i projekt "Plastičnim čepovima do skupih lijekova“.