OBRAZOVANJE UKRAJINSKE DJECE U HRVATSKOJ

Gotovo 2.000 Ukrajinaca školuje se u RH, jezična barijera glavni je problem! Ravnateljica Štefanić poručila: 'Oni su oplemenili našu školu'

Autor

Teddea Senjanović

Socijalna izolacija čest izazov za ukrajinske migrante u Hrvatskoj. Mnogi ukrajinski migranti teško se integriraju u hrvatsko društvo zbog jezičnih barijera i kulturnih razlika. To može dovesti do osjećaja usamljenosti i izolacije, što može imati negativan učinak na mentalno zdravlje, pogotovo kada su u pitanju oni najmlađi čime treba biti jasno kako je integracija u školi jedna od najbitnijih.

27.12.2022. u 19:12
Ispiši članak

Integracija, i ona u obrazovnom sektoru, može pomoći ukrajinskim migrantima da pristupe resursima i prilikama koje su im potrebne da uspiju u novoj zemlji. To uključuje pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i mogućnostima zapošljavanja. Integracijom u hrvatsko društvo, ukrajinski migranti mogu se bolje snalaziti na lokalnom tržištu rada i pronaći podršku koja im je potrebna za napredak.

Isto tako integracija ukrajinskih migranata u Hrvatskoj također može imati pozitivne učinke na lokalnu zajednicu. Ukrajinski migranti mogu donijeti nove vještine, iskustva i perspektive u zemlju te mogu doprinijeti lokalnom gospodarstvu i kulturnoj raznolikosti.

Reakcija Hrvatske po pitanju integracije učenika

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove je godine uputilo dopis ravnateljicama i ravnateljima osnovnih i srednjih škola vezano za uključivanje djece i učenika izbjeglica iz Ukrajine u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske. MZO je 10. ožujka objavio Smjernice, upute, preporuke i prijedlozi aktivnosti učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima za inkluziju ranjive skupine učenika izbjeglica.

Djeci i učenicima, raseljenim osobama iz Ukrajine, koja se, sukladno Direktivi Europske unije o privremenoj zaštiti, nalaze pod privremenom zaštitom, omogućava se pravo na odgoj i obrazovanje u odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj.

Preduvjet za upis djece i učenika u dječje vrtiće, osnovne i srednje škole je potvrda MUP-a kojom se potvrđuje status osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom.

Učenici koji ne posjeduju dokumentaciju o prethodnom školovanju, ili ako temeljem raspoložive dokumentacije nije moguće dokazati prethodno školovanje, upisuju se u odgovarajući razred na temelju potpisane izjave roditelja. 

Najveći problem - jezična barijera

Hrvatske škole trenutno pohađa gotovo 2.000 učenika iz Ukrajine, kojima se ove godine udžbenici i obrazovni materijali financiraju iz državnog proračuna RH. Najviše je osnovnoškolaca.

U razgovoru s ravnateljicom Osnovne škole Antuna i Ivana Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama, Gorankom Štefanić, saznajemo kako je u tu školu ove školske godine upisano 19 učenika iz Ukrajine (10 učenica i devet učenika).

"U prvom B razredu su tri učenika, u drugom A - jedan učenik, u trećem B razredu također jedan učenik, kao i u četvrtom A. U četvrtom B razredu nalaze se dva učenika, dok u petom B - tri učenika. U šestom A razredu integrirana su četiri učenika, u šestom B - jedan učenik, kao i u sedmom B. U osmom se nalaze dva učenika", objašnjava nam detaljno ravnateljica škole.

Većina učenika je već položila pripremnu nastavu hrvatskog jezika (oni koji su upisani prošle školske godine i oni koji su upisani na početku ove školske godine) te su uključeni su u dopunsku nastavu hrvatskog jezika.  

"Učenici koji su upisani naknadno, još uvijek polaze drugi ciklus pripremne nastave hrvatskog jezika", dodaje. 

Na pitanje o poteškoćama s kojima se susreću učenici, ravnateljica objašnjava: "Najveći problem s kojim se susreću je jezična barijera. Oni u školi uče hrvatski jezik i slušaju nastavu na hrvatskom jeziku, ali se svakodnevno vraćaju u obitelj s kojom komuniciraju na ukrajinskom jeziku. Zato je usvajanje  hrvatskog jezika sporije i teže."

'Oni su oplemenili našu školu'

Štefanić kaže kako je dolazak ukrajinske djece oplemenio njihovu školu.

"Kod domicilnih učenika i učitelja škole javila se empatija. Pri dolasku ukrajinskih učenika pripremali smo razredne odjele tako da smo im objasnili da dolaze novi učenici koji ne poznaju hrvatski jezik, funkcioniranje škole, lokalnu kulturu i običaje i potaknuli učenike da zajedničkim naporima trebaju pomoći da se brže uklope", objašnjava ravnateljica. 

Upućivali su lokalne školarce na to da je važno pružiti pomoć onome tko je u nevolji te su se učitelji  i učenici aktivno uključili i prigrlili učenike iz Ukrajine.

"Prvo vrijeme sporazumijevali su se gestama i pokretima, koristeći engleski i njemački jezik te mobitelima putem alata za prevođenje", prisjeća se.

No zajedničkim snagama i velikom empatijom domicilnih učenika koji su, kako kaže bili veoma prijateljski i susretljivi, uspjeli su pomoći kod integracije ukrajinske djece.

"Učenici su se dobro uklopili u razrede, razvili prijateljske odnose s drugim učenicima i  prema svojim mogućnostima usvajaju sadržaje", govori nam.

Osim toga, mnogi učenici upisali su i izvannastavne aktivnosti (nogomet, ples) te i dalje razvijaju svoje sposobnosti i aktivnosti kojim su se bavili i u Ukrajini. 

"Ukrajinski učenici zadovoljni su boravkom u našoj školi, a i roditelji ukrajinskih učenika pokazali su susretljivost, odazivaju se na roditeljske sastanke, školske priredbe i dobra je suradnja sa školom. No, najveća prepreka, kao što sam i ranije rekla,  svima je jezična barijera", priznaje naša sugovornica.

No komunikacija svakim danom ipak postaje sve bolja. U razgovoru saznajemo kako su se i neki roditelji uključili u učenje hrvatskog jezika jer su se i zaposlili u Hrvatskoj. Sve to doprinosi obostranom zadovoljstvu i sve boljem suživotu.

Za kraj, ravnateljica dodaje: "U našu školu upisano je i nekoliko učenika iz Bosne i Hercegovine i jedan učenik iz Italije. Oni se uspješno školuju u našoj zemlji, no njima je ipak bilo lakše jer su poznavali hrvatski jezik." 

Izazovi postoje, ali se radi na riješenjima

Kako saznajemo i u drugim školama većina djece koja su na proljeće krenula u hrvatske škole sada već dobro pričaju naš jezik, idu u školu, upoznali su nove prijatelje te se bave izvan nastavnim aktivnostima.

U Karlovačkoj je tako županiji tako David, dječak iz Kijeva, koji ide u 8. razred rekao kako igra šah i trenira kickboxing, a na pitanje kako se snašao, nastavlja: "Dobro sam se snašao, imam puno prijatelja i zapravo bih želio ostati ovdje i upisati srednju školu i fakultet."

Tajnica ukrajinske zajednice Republike Hrvatske Marija Semenjuk Simeunović rekla je ranije ove godine: "Svi će učenici proći period adaptacije. Učit će 70 sati prvo hrvatski jezik, a vidjet ćemo na koji će načini biti uključene naše učiteljice. U trenutku su pregovori s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Vjerujem da će te učiteljice koje izučavaju ukrajinski jezik i kulturu po modelu C, također biti uključene u taj prilagodbeni period. Činjenica je da naših škola nema puno, ali preporuka je ukrajinske zajednice Republike Hrvatske da gdje je god moguće da se djeca uključe na model C za ukrajinski jezik i kulturu".

Za kraj ukrajinski migranti u Hrvatskoj suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući ekonomsku nesigurnost, nesigurnost stanovanja, socijalnu izolaciju i nedostatak pristupa zdravstvenoj skrbi. Ovi izazovi mogu imati značajan utjecaj na dobrobit i prosperitet ukrajinskih migranata i njihovih obitelji. Važno je da hrvatska Vlada i društvo rade na rješavanju ovih izazova i pruže potporu ukrajinskim migrantima kako bi osigurali njihovu integraciju i uspjeh u hrvatskom društvu

Tekst je nastao u okviru projekta "Integracija Ukrajinaca u hrvatsko društvo – koegzistencija dviju kultura"  kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.