Goldstein godinama ponavlja istu tezu, sada mu se obila o glavu: 'Skupa građevina bez koristi'

Izgradnja mosta počela je 24. listopada 2007.  i trebala je biti završena 2015. godine, ali je 17. svibnja 2012. godine prekinuta. Novi radovi započeli su u 2018. godine, a otvoren je za promet 2022. Ovješenog je tipa, ukupne duljine 2404 m, sa šest glavnih stupova i 13 raspona od čelika duljine od 72 do 285 m. Visinom od 55 m udovoljilo se zahtjevu BiH za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Most Cetina gredni je čelični most temeljen u završetcima tunela Komorjak Sjever i tunela Omiš, s najvećim rasponom od 152 m između dva oslonca.

Vitka konstrukcija čeličnog mosta zatvorenoga sandučastog presjeka promjenjive je visine (2,5−6,5 m). Službeno je otvoren 2024., navodi Hrvatska tehnička enciklopedija. Podsjetimo, projektirao ga je slovenski inženjer Marjan Pipenbaher, dok ga je izgradilo kinesko poduzeće. Iako ga hrvatska i svjetska javnost slavi kao najveći hrvatski infrastrukturni projekt, povjesničar Ivo Goldstein godinama ga je kritizirao kao "užasno skupog i nepotrebanog".

Goldstein je neprolaznu ocjenu Pelješkom mostu dao u tekstu objavljenom na portalu 24sata pod naslovom "Zašto praviti problem zbog užasno skupog i zapravo nepotrebnog mosta?". U toj analizi povjesničar zapravo ponavlja tezu iznesu 2018., kada je za Globus napisao tekst naslovljen "Pelješki most bit će najskuplji spomenik dubinski promašenoj politici. Bit će to naša 'katedrala u pustinji'", u kojem dolazi do zaključka da je koridor kroz Neum bolje rješenje od izgradnje mosta. 

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

'Suočena sa svim blokadama...'

Za vladavine Zorana Milanovića, prisjeća se Goldstein, EU je analizirala koje je rješenje za povezivanje razdvojenog hrvatskog teritorija najbolje, a iako je od svih razmatranih opcija upravo Pelješki most izvojevao pobjedu, Goldstein zaključuje da je "uvijek bilo jasno da je cestovni koridor kroz Neum najjeftiniji i najefikasniji, no od njega se odustalo".  Kome je to bilo jasno, budući da su stručnjaci most ocijenili kao najkvalitetnije rješenje, nije nam poznato.  Nabraja zatim Goldstein razloge zbog kojih se odustalo od cestovnog koridora, prepoznajući kao protivnike ideje, među ostalim, bosanskohercegovačku stranu, koja je, piše povjesničar dalje, u pregovorima iskazala tvrde stavove, nesnalaženje i neshvaćanje.

"Suočena sa svim blokadama, Milanovićeva je Vlada odustala. Nije ni pokušala iskoristiti sve argumente u razgovorima s bosanskohercegovačkom stranom, staviti to pitanje na vrh prioriteta. BiH više treba Hrvatsku nego što Hrvatska treba BIH. A domaće argumente i 'argumente' Vlada je jednostavno trebala ignorirati", piše Goldstein, čiji je otac Slavko, uzgred budi rečeno, bio premijeru Milanoviću posebni savjetnik za kulturu.

Kako bilo da bilo, danas imamo Pelješki most, koji nam je, prema povjesničaru Goldsteinu, donio zanemarivo malo. Pita se on, naime, tko će izvan turističke sezone ići mostom kad je ta opcija za putnike iz pravca Splita prema Dubrovniku sedam kilometara duža nego postojeća Jadranska magistrala. Također, složio se da most pridonosi boljem povezivanju Pelješca i istočnog dijela Korčule s ostatkom Hrvatske, no odmah udara kontru i ustanovljuje da je "broj putnika na tom putnom pravcu zanemariv u odnosu na vrijednost mosta". 

FOTO: Ante Cizmic / CROPIX

Katedrala u pustinji

"Bit će to nedvojbeno u svijetu most s najmanjim prometom vozila u svojoj kategoriji veličine i cijene", siguran je Goldstein.  Relativizirao je povjesničar i činjenicu da je most većinski financirala Europska unija. Kaže on, naime, da se taj novac mogao pametnije utrošiti. "Da se gradio jeftini koridor, ostalo bi novca da se na širem južnodalmatinskom prostoru realiziraju projekti koji su neusporedivo urgentniji – naprimjer splitski prometni čvor, brza cesta Split – Omiš, obilaznica Makarske, dio autoceste prema Dubrovniku", predlaže Goldstein projekte.

Hrvatski megaprojekt plijeni pažnju: 'Inženjersko čudo postalo je geopolitički simbol'

Konačno, za opis Pelješkog mosta koristi talijanski izraz "cattedrale nel deserto" (doslovno – katedrale u pustinji), što označava "veliku ili skupu građevinu ili objekt koji se slabo ili nikako ne koristi".  "Ma kako se u sljedećim godinama i desetljećima budu planirale i realizirale prometne strategije na širem prostoru Pelješkog mosta, njegova će izgradnja biti vječni pokazatelj jednog dubinskog, strateškog promašaja", zaključuje Goldstein svoj tekst.