Povjesničari

Godina 1945. razmeđa je dvaju totalitarizama, zaključak skupa

Autor

Direktno.hr

Međunarodni znanstveni skup "1945. - na razmeđi dvaju totalitarizama" na kojem uz hrvatske povjesničare izlažu i stručnjaci iz Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije održava se u srijedu u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu.
02.12.2015. u 16:53
Ispiši članak

Ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest Jasna Turkalj u pozdravnom govoru istaknula je kako je 1945. godina prijelomnica u kojoj je jedan totalitarizam doživio slom, nakon čega su zapadne zemlje krenule putem demokratskoga razvoja za razliku od istoka Europe koji je ušao u komunistički totalitarizam.

Započete komunističke promjene 1945. osjećaju se i danas, napomenula je Turkalj i dodala kako je to povijesno razdoblje povjesničarima pravi istraživački izazov.

Profesor emeritus na američkom Sveučilištu Yale Ivo Banac ustvrdio je kako bi godina 1945. bila manje silovita da nije bilo 1941. Godinu 1945. ocijenio je jednom od najtragičnijih u hrvatskoj povijesti jer je tada Hrvatska prekinula sve veze sa zapadnoeuropskim civilizacijskim i kulturnim krugom. Tada je periferijski oružani pokret, istaknuo je Banac, na čelu sa staljinističkom partijom preuzeo vlast, nametnuo svoju ideologiju i proveo nasilni prevrat usmjeren protiv svih prethodnih društvenih snaga.

Podsjetio je kako je nasilni prevrat bio usmjeren protiv građanskoga društva i svih njegovih predratnih ustanova i ideologija, ovisne ratne nacionalne države s njezinim ustanovama i ideologijom te višestoljetnoga tkiva tradicije i religije.

Povjesničar Zdenko Radelić naglasio je kako je Komunistička partija Jugoslavije preuzela nakon rata vlast u svoje ruke i stvorila pretpostavke za temeljit preustroj društva i jugoslavenske države u skladu sa svojim revolucionarnim i federalističkim idejama te prenošenjem iskustva Sovjetskog Saveza.

Među prvim koracima nove vlasti bilo je kolektivno kažnjavanje Nijemaca, napomenuo je dodavši kako su osim nemilosrdnoga obračuna s pripadnicima i suradnicima NDH, žrtve masovnih progona bili i politički protivnici KPJ te veći posjednici i poduzetnici, od veleposjednika i obrtnika do tvorničara, i to pod krinkom borbe protiv fašista i kolaboranata okupacijskih snaga.

Ocijenio je kako je širenjem straha represijom, u čemu je posebnu ulogu imala sigurnosno-politička policija pod nazivom Odjeljenje za zaštitu naroda (OZNA), i intenzivnom promidžbom preko državnih medija i škola te nadzorom intelektualnoga života, KPJ osigurala potporu svojoj izbornoj listi, a postupno i idolopoklonstvo prema svojim vođama, najviše Josipu Brozu Titu.

Nakon suzbijanja gerilskoga otpora križara i onemogućavanja HSS-u da se aktivira, komunističkoj totalitarnoj vladavini i njezinu svjetonazorskom monopolu svojom su prisutnošću prijetile crkve, a najviše Katolička crkva, ustvrdio je Radelić i naglasio kako su vlasti zato potiskivale religiju iz javnoga života.

Slovenski povjesničar Zdenko Čepič podsjetio je kako je prema izvješću britanskoga diplomata 1946. Slovenija bila među svim jugoslavenskim republikama najrepresivnija, ali i depresivna republika.  Ocijenio je kako su promjene u Sloveniji nakon rata, uz neke posebnosti, bile jugoslavenski unificirane.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.