Glavak: Iako su Hrvatska i svijet suočeni s pandemijom, ne smiju se zanemariti druge bolesti

Ona je jedna od sudionica Konferencije o budućnosti javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi koja se danas odvija u Muzičkoj akademiji u Zagrebu.  "Hrvatska dosta dobro ide u korak s drugim državama, pogotovo s nacionalnim planom borbe protiv raka", kazala je Glavak ističući kako u pandemiji ne smijemo ostaviti druge bolesnike po strani. 

Smatra da u EU svi moraju imati jednaku zdravstvenu zaštitu, jednaku dostupnost zdravstvenom sustavu i bolje plaćene liječnike. "Osim toga nikako više ne smijemo biti ovisni o trećim zemljama i moramo vratiti farmaceutsku industriju na teritorij Europske unije i posvetiti se mentalnom zdravlju".

Vinko Sebešić jedan je od malobrojnih hrvatskih građana koji sudjeluje na panelima Konferencije o budućnosti Europe. Iskustva su mu pozitivna, ali htio bi da se u rasprave uključi više hrvatskih građana i sve ih poziva da doprinesu konferenciji tako što će ostaviti svoje ideje na digitalnoj plaftormi. 

"Sudjelovao sam u raspravi građana koji su nasumično izabrani, nisu pripadnici stranaka što mi je drago", dodao je. 

Među temama kojima se bavio na panelima nalazi se i pitanje zdravlja i njegove zaštite te pristupa medicinskoj pomoći i zdravstvenoj skrbi za sve. "Primijetio sam da zdravstvena skrb nije ista za sve građane Europske unije, a niti unutar Hrvatske", rekao je 68-godišnji Sebešić. 

Kao važne stavke naveo je i digitalizaciju zdravstva, integraciju zdravstvenih usluga i usluga Europske unije, spolno i reproduktivno zdravlje te odgovor Europske unije na pandemiju.

Na pitanje kako se još europske institucije mogu približiti građanima, Sebešić je kazao: "Mislim da bi se pitanja Europe morala spustiti na nižu razinu, čak u osnovnu školu, zato što današnja djeca brže rastu i brže shvaćaju digitalnu reformu. To je prisutno od rane dobi".

Zato poziva mlade da se uključe u digitalnu platformu, postave pitanja i daju prijedloge.

S time se slaže i Glavak.

"Europu treba gledati očima mladih", rekla je i dodala da su trećinu svakoga panela činili sudionici od 16-25 godina.

Istaknula je da je 2022. godina mladih, a "upravo su oni doživjeli najveće mijene tijekom pandemije".

Također navodi da da digitalna platforma omogućava da na Konferenciji o budućnosti Europe sudjeluju svi građani EU, čak i građana zemalja kandidatkinja za članstvo, te dodala da u rasprave trebaju biti uključeni i oni koji žive na otocima.

U prostorijama Muzičke akademije okupili su se političari, stručnjaci i hrvatski predstavnici na europskim panelima građana koji će raspravlaju o izazovima javnog zdravlja kroz pravnu, medicinsku i komunikacijsku dimenziju.

Raspravama će se dati doprinos procesu i ciljevima Konferencije o budućnosti Europe, pokrenute kako bi se građani uključili u rasprave o reformi Europske unije i budućim europskim politikama. Uspjeh tog velikog demokratskog projekta uvelike će ovisiti o ispunjenim preporukama i prijedlozima Europljana i Europljanki.