General Krešić: 'Nije bilo pritiska da povučem potpis, vjerujući svojim kolegama, dao sam svoju suglasnost, a to me je uništilo'

Govoreći o pismu dijela hrvatskih generala HV-a, među kojima je bio i on, a kojim je zatraženo ranije puštanje na slobodu bivših obavještajaca Josipa Perkovića i Zdravka Mustaća, Krešić je objašnjavao razloge zašto je pismo potpisao.

"Ja sam priopćenje potpisao u nedjelju, na najveći katolički blagdan. Ovo mi je bio najteži Veliki tjedan jer sam želio imati mir. Bio sam na obilježavanju 30. godišnjice osnutka HVO-a. Nazvali su me ratni kolege i zamolili da dam potporu ljudima koji su dali doprinos u Domovinskom ratu, a koji su u poodmakloj dobi i bolesni. Pitali su da li želim podržati prijedlog za pomilovanje tih ljudi. U tom obliku, vjerujući svojim kolegama, dao sam svoju suglasnost. To sam učinio i nisam želio ništa dalje komentirati jer nisam znao detalje te poruke. To me je uništilo. Čim smo potpisali, objavljeno je u javnosti i to je bila glavna tema. A nije bila glavna tema da se to pitanje raspravi", kazao je za HRT. 

Na pitanje je li očekivao da će ovo pitanje podijeliti dio branitelja, rekao je kako je njegov moto da zastupa "da podjela ne koristi nikome". 

"Ja sam zagovornik pomirbe iseljene i domovinske Hrvatske, pomirbe hrvatskih branitelja. To je moj moto od početka Domovinskog rata. I osobno sam pomagao i činio sve dobro za svakog branitelja koji je dao doprinos, a među njima je bio i Tomo Merče. Njega sam posjećivao i kući i pomagao mu", kazao je Krešić i dodao da se svojedobno založio i za Norca i Gotovinu. 

"Kao predsjednik Hrvatskog generalskog zbora bio sam i na sprovodu generala Koradea, kojega su se mnogi odrekli. On je bio zapovjednik VII gardijske brigade. Ja sam mu se zahvalio za razdoblje koje je radio za Hrvatsku", dodao je. 

Napominje da je potpis na priopćenje dao također kao zahvalu za ono što su dvojica učinila za Hrvatsku u najtežim vremenima. 

"To je bila pomirba, a vodio ju je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i ratni ministar Gojko Šušak", rekao je te je potom objašnjavao zašto je potpis povukao. 

Naglasio je kako ne želi da se branitelji dijele, da se raslojava društvo. Ne želi, kaže, o pomirbi hrvatskih brnitelja i hrvatskog naroda širiti negativan stav, već pozitivan. 

Odgovarajući na pitanje je li bilo kakvog pritiska na njega oko toga da povuče svoj potpis s priopćenja, Krešić je kazao: 

"Odgovorno tvrdim da nisam imao nikakav pritisak ni da potpišem priopćenje, niti da povučem potpis. Odustao sam sam u Velikom tjednu. Bio mi je to težak tjedan. Želio sam pomoći na način na koji sam već obrazložio, ali u isto vrijeme nisam želio dovesti u pitanje da hrvatski branitelji budu podijeljeni. Da je bilo takve podjele ne bi bilo Hrvatske. Danas imamo itekako bitnijih pitanja za hrvatski narod", kazao je i spomenuo problem demografske slike. 

Umirovljeni general Krešić komentirao je i rusku invaziju na Ukrajinu. Napadi koji su počeli u zadnja 24 sata fokusirani su na istočne ukrajinske oblasti, s konačnim ciljem osvajanja Donbasa. Kazao je da se druga faza ruskog napada očekuje kao žešća i opasnija, nego u prvom dijelu.

"Željeli bi zaokružiti granice dviju odmetnutih republika i spojiti se s Krimom, tj. krimskim "kopnenim mostom" te na takav način ostvariti cilj koji bi njima bio jedna vrsta pobjede", kazao je Krešić govoreći o potezima ruskih snaga. 

Istaknuo je da postoji bojazan da će pored vojnih ciljeva biti i velike civilne žrtve, jer su one neizbježne u tzv. ciljanim akcijama.