Bacamo novce na tajkune i sportaše

Gabrić: Sto najboljih studenata država mora poslati studirati van da upoznaju elitu i stvore socijalni kapital

Autor

dd

"Kada bi pogledali koliko je Hrvatska bacila novaca kroz različite tajkune ili bezvezne sportaše da dobiju državljanstvo kako bi oni igrali u nekim klubovima, onda se postavlja pitanje zašto dio novca nismo uložili u sto najboljih studenata u Hrvatskoj. Školovanje jednog studenta vani je sto tisuća eura i u deset godina mi bi imali 1000 ljudi sa sjajnim socijalnim kapitalom", kazao je poznati oftamolog Nikica Gabrić u emisiji Veto na N1 televiziji.

02.01.2018. u 21:49
Ispiši članak

Uvjeren je kako bi školovanje sto najboljih hrvatskih studenata diljem svijeta bio presudni kotačić za razvoj Hrvatske. 

"Vrijednost tih sveučilišta u Harvardu, Londonu, Berlinu, pa i u Moskvi, nije samo da su deset, dvadeset ili pedeset posto bolja nego naša, već oni koji s njima studiraju će za deset godina postati faktor u svojim državama. Danas bez tog networkinga, povezivanja ne možete ništa napraviti. Ne mogu ljudi koji nisu izašli iz Hrvatske, a pola je takvih u Saboru i državnim tvrtkama, stvarati kontakte i veze za Hrvatsku i stvarati Hrvatskoj priliku za napredak", kazao je Gabrić.

"Zašto Hrvatska ne razmišlja gdje želi biti za 20 godina i zašto ne pronađe 20 najboljih doktora, inženjera, strojara, muzičara, odvjetnika koji će onda voditi i spašavati Hrvatsku jer su današnji ljudi nesposobni", konstatirao je Gabrić. 

Cijelu svoju teoriju je prikazao i na jednom primjeru.

"Sin od moga prijatelja je studirao na Harvardu i tamo je upoznao kćer kineskog predsjednika koja je zbog sigurnosti studirala pod lažnim imenom, sina predsjednika Turske i sina predsjednika Američkog kongresa. I on je ostao u kontaktu s tim ljudima i to mu vrijedi više od bilo kakvog fakulteta, a tako mogu i ta djeca koju država pošalje na školovanje upoznati tu djecu koja su buduća elita svojih zemalja. Kada tako naše mlade spojite u jednu mrežu imate budućnost. Ja to kao privatni poduzetnik radim za sebe, ali država to mora za sebe i njoj mora biti nebitno kako se ti studenti zovu, čiji su sinovi, već koliki im je prosjek ocjena i tako razvijati i stvarati elitu. Hrvatska nema elitu, već pseudo elitu", pojasnio je Gabrić.

Na opasku da je teško povjerovati da oni ne bi ostali živjeti vani, Gabrić kaže da bi se to reguliralo isto.

"Apsolutno bi se oni vratili jer bi se s njima napravili ugovori i organizirali bi im se posao i dobre plaće. Zašto Hrvatska ne razmišlja gdje želi biti za 20 godina i zašto ne pronađe 20 najboljih doktora, inženjera, strojara, muzičara, odvjetnika koji će onda voditi i spašavati Hrvatsku jer su današnji ljudi nesposobni", dodao je.

Na opasku voditelja Španovića kako je ovo okretanje obrazovnog manifesta za 180 stupnjeva jer je nekad upravo u Hrvatsku dolazilo mnogo studenata iz država trećeg svijeta koji su kasnije primjerice postali ministri informiranja u Siriji, predsjednici Uprave naftnih kompanija u Iraku i slično, Gabrić kaže da smo očito pali na testu.

"Mi očito nismo ništa naučili iz te novije povijesti, jer da jesmo onda bi se Zagreb i Hrvatska otvorili mladim ljudima iz bivše Jugoslavije i šire da studiraju na hrvatskim sveučilištima čije je diploma danas zapravo europska. Na taj način bi mi upoznavali i stvarali kontakte sa tom djecom koja bi za 10 godina u svojim zemljama postizala nešto i oni će ostajati u Hrvatskoj i davati nam dodatnu vrijednost", kazao je Gabrić.

Kazao je kako po njemu stanje u zdravstvu u Hrvatskoj nije toliko loše koliko mi mislimo, ali da je problem što za iznos koji se izdvaja po glavi stanovnika se očekuje višestruka usluga koja je toliko puta i skuplja.

Smatra kako ministar financija i ministar zdravstva moraju odlučiti žele li biti državnici ili političari i donijeti nepopularne mjere i rezove koji donose možda i gubitak izbora.

"Vjerujem da njih dvojica to znaju i mogu, ali to ne ovisi o njima, već o vlasti koja je dosad pokazala da je im je važnije sačuvati većinu u Saboru nego donijeti neke nepopularne mjere. Sjetite se samo bivšeg ministra Nakića koji je imao snagu reći da dopunsko osiguranje mora poskupiti 19 kuna mjesečno pa su ga svi, uključujući i medije napali. A danas je to moglo pomoći puno sustavu i riješiti dugove koji su enormni i ne pokrivaju se, dapače od prihoda ne pokriva ni glavnica, pa oni sam rastu", kazao je Gabrić.

No, smatra da za dvije rak rane zdravstva, odlazak liječnika i smanjivanje liste čekanja ne treba povlačiti toliko nepopularne mjere.

Doktore u Hrvatskoj treba pošteno platiti, a to se, kaže, može kroz smanjenje brutto davanja koje bi onda išlo na povećanje njihovih netto plaća.

"U Hrvatskoj na neto plaću od 20 000 kuna vi u Zagrebu dajete još 20 000 kuna za doprinose. U Bosni ili Srbiji dadete oko 70 posto, a u Makedoniji i Crnoj Gori je ispod pedeset posto. Drugo, kupovna moć doktora sa 4000 konvertibilnih maraka u Bosni je puno veća nego ona doktora u Hrvatskoj s plaćom od 4000 eura. I njihovi doktori onda ne odlaze tako lako van. Ja bi odmah predložio jednu mjeru ministru financija i ministru zdravstva, da umjesto što na neto plaću od 20 000 plaćamo još 20 000 kuna za brutto, donesu zakon da se od tih 40 000 kuna isplati doktorima još 10 000 kuna netto, pa će im netto plaća biti oko tih spomenutih 4 000 eura i onda neće tek tako ići van u Irsku, Englesku ili Njemačku. A tih 30 000 kuna će ti doktori trošiti tu u Hrvatskoj i taj novac će opet prikupiti kroz PDV i slične poreze", rekao je Gabrić.

Na opasku kako nemaju svi doktori odmah plaću od 20 000 kuna, Gabrić je kazao kako je to mjera za najbolje doktore.

"A početnicima, doktorima sa plaćom od 1500 eura treba dignuti isto tako netto od tog brutta u određenom postotku i oni neće gledati prema van. Sad će se svi dignuti na noge i pitat, da zašto to omogućiti doktorima, a ne ovima ili onima. Država mora procijeniti što to za nju znači za nju je u zadnjih dvije do tri otišlo 550 liječnika iz Hrvatske i što će za nju značiti ako ih u naredne dvije do tri godine ode još 550. Ako to ne želimo treba riješiti problem da se smanje brutto davanja na taj načina se im se digne netto iz brutta i riješili ste problem. Isto tako može i za inženjere elektotehnike i druge zanimanja koja procijenimo da su nam strateška i tako spriječiti lošu demografsku sliku", kazao je Gabrić.

Liste čekanja smatra da treba riješiti u suradnji s privatnim zdravstvenim centrima.

"Treba donijeti odluku koliko se može čekati na određenu pretragu. Ako je rok čekanja za ultrazvuk srca tri mjeseca onda sve preko tri mjeseca pacijent može sa svojom uputnicom otići kod privatnika i država onda to mora platiti privatniku. Da vidite kako bi se sve to riješilo. Ne postoji prava konkurencija u zdravstvu", kazao je Gabrić koji smatra da se tada mora priznavati i nalaza privatnika u javnim zdravstvenim ustanovama.

"Ali onda isto tako mora se taj nalaz privatnika priznati da bi čovjek dobio operaciju ili terapiju, a ako ne može dobiti operaciju onda ga se šalje kod privatnika ili van. Da vidite kako bi se u godinu dana riješile liste čekanja, niti jedne ne bilo. Ali to se ne želi zbog nekih privatnih interesa, a tako su to riješile neke uređene države sa hrabrim i čestitim političarima", kazao je Gabrić.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.