PROMIJENIT ĆE NAŠE PRIORITETE I ODNOS PREMA PLANETU

FRANJO GREGURIĆ 'Ovo što nam se događa novi je oblik rata koji će hrvatski narod, predvođen Vladom, dobiti!'

Autor

dd/Viktor Vresnik/Jutarnji list

Franjo Gregurić bio je premijer Vlade demokratskog jedinstva Hrvatske, ogromne ratne Vlade u koju su bili uključeni predstavnici sedam ključnih političkih stranaka. Bio je rat, Hrvatska je bila u drukčijem, polupredsjedničkom sustavu, gdje je i mehanizam odlučivanja drukčiji. Sada nije rat, ali je situacija daleko izvan okvira koji bismo mogli smatrati normalnim. Treba li nam u današnjoj situaciji takva, proširena vlada kako bismo izbjegli stranačko političko nadmetanje koje zamućuje fokus akcije?

04.04.2020. u 15:36
Ispiši članak

"Vlada demokratskog jedinstva Hrvatske bila je prva velika koalicijska vlada, a nastala je prije svega zbog ratne opasnosti koja se nadvila nad nama nakon proglašenja samostalnosti. Pritisak vojnog vrha bivše Jugoslavije bio je usmjeren na otežavanje rada legalnih tijela hrvatske države - na ustroj lokalne vlasti, osnivanje i funkcioniranje hrvatske policije, donošenje zakona kojim se Hrvatska u potpunosti odvaja od Jugoslavije... sve do diplomatskog pritiska u svjetskim metropolama da ne priznaju hrvatskom narodu samostalnost i ne dopuste međunarodno priznanje.

U takvim okolnostima počinje agresija na Hrvatsku s otvorenom pobunom i prvim žrtvama u Domovinskom ratu. Hrvatska je zbog ratne ugroze ubrzala organizaciju obrane, što je rezultiralo zbijanjem političkih snaga u veliku koaliciju. Podrška svih političkih stranaka bio je odgovor na vanjske pritiske. Predsjednik Tuđman je shvatio važnost jedinstvene podrške svih političkih stranaka u Saboru jer je velika koalicija bila garancija ostvarenja svih političkih ciljeva. Svi ciljevi iz koalicijskog sporazuma bili su ostvareni.

Prošlo je trideset godina i svaka usporedba rada Vlade u ratnim okolnostima i danas, kad je Hrvatska međunarodni čimbenik, članica NATO i Europske unije, neusporediva je. Svaka sljedeća Vlada nakon rata susretala se sa specifičnim zadacima koje je sada teško komentirati i poredati po nekoj ljestvici važnosti. Vlada predsjednika Plenkovića je u dosadašnjem mandatu uspjela stabilizirati gospodarstvo, podići kreditni rejting te je povećala ugled Hrvatske u svijetu.

Danas je Vladi premijera Plenkovića izuzetno teško. Susrela se s problemom koji prijeti cijelom čovječanstvu, kao i s posljedicama katastrofalnog potresa grada Zagreba i okolice. Usporedio bih pandemiju korona virusa sa svjetskim ratom protiv nevidljivog ubojice. Ovaj će rat sigurno biti dobiven uz velike ljudske i materijalne žrtve i promijenit će odnos prema našem planetu i našim prioritetima u budućem razvoju Hrvatske", govori Gregurić. 

Sami ste rekli da se modeli upravljanja ne mogu preslikavati, ipak, vaš način upravljanja državom u vrijeme krize - jer rat je najveća od svih kriza - onako kako se upravlja kompanijom dao je rezultat. Koliko smo danas daleko od takve organizacije sustava upravljanja?

"Demokracija hrvatskog društva je napredovala u svim segmentima i za nju su imali izuzetan značaj ulazak u EU i preuzimanje zakonskih rješenja organizacije društva prema pravilima Unije. Iza nas je 29 godina samostalnog razvoja države sa svim posljedicama Domovinskog rata, gubitkom ljudi, kulturnih i gospodarskih subjekata. Uz virus i potres koji je pogodio glavni grad i okolicu te uzrokovao nove materijalne štete rušenjem domova i stambenih zgrada, kulturnih i sakralnih objekata, što predstavlja nove teške obveze izvršne vlasti u idućem periodu.

I ovo što nam se događa danas, u biti je novi oblik rata koji hrvatski narod, predvođen Vladom, treba dobiti. Građani podržavaju Vladu u njezinu radu, a posebno Stožer civilne zaštite na čelu s ministrom Božinovićem, liječničke timove na čelu s ministrom zdravlja dr. Berošem, ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo dr. Capakom, ravnateljicom Klinike za infektivne bolesti dr. Alemkom Markotić, te sve ostalo medicinsko osoblje.

Uz medicinske timove, veliku pomoć pružaju radnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Hrvatskog Crvenog križa, vatrogasnih jedinica i brojni volonteri. Hrvatski Crveni križ kontinuirano pruža pomoć svim potrebitim građanima koji su u izolaciji dopremanjem lijekova, hrane i potrepština. Rad Stožera civilne zaštite na suzbijanju virusa, kao i poduzimanje svih akcija na sprečavanju širenja zaraze, može poslužiti kao uzor ponašanja i djelovanja u kriznim situacijama", napominje Gregurić. 

Može li se stranačko nadmetanje utišati u izbornoj godini?

"Program obnove Zagreba i suzbijanje virusne infekcije teme su o kojima se parlamentarne stranke izjašnjavaju u Saboru. U Saboru je rasprava o prvom paketu mjera bila konstruktivna, što u biti pokazuje zrelost i političku odgovornost svih stranaka za brži oporavak zemlje. Vlada je poduzimanjem mjera za očuvanje radnih mjesta u gospodarstvu, kao i mjera za sprečavanje zaraze virusom, pokazala zrelost i odgovornost. Od Vlade se očekuje poduzimanje hitnih mjera za spas gospodarstva, čime se utječe na smanjenje šteta u nevolji koja nas je snašla. Razlikujemo dvije vrste mjera.

Hitne su one koje se poduzimanju za očuvanje radnih mjesta u iduća tri mjeseca. Istodobno treba razraditi plan mjera za nastavak poslovanja svih gospodarskih subjekata nakon suzbijanja pandemije. Naglasio bih posebno mjere s druge razine, koje će se temeljiti na analizi stanja danas i posljedica koje će hrvatski narod imati nakon završetka krize s koronavirusom. Tim mjerama trebalo bi se usmjeriti na razvoj samodostatne poljoprivredno-prehrambene industrije, ne samo radi zapošljavanja nego i radi demografske obnove manje razvijenih dijelova zemlje.

U novim uvjetima svjetske ekonomije preispitivat će se i naša politika razvoja, temeljena na razvoju malih i srednjih poduzeća, IT sektoru. Ubrzavajući razvoj tih sektora, promijenili bismo strukturu društvenog proizvoda, s time da ove grupacije povećaju svoj udio u BDP-u.

Stranačka sučeljavanja trebala bi se voditi i valorizirati na programu bržeg gospodarskog razvoja kao temelja za kvalitetniji socijalni program, demografsku obnovu i manju osjetljivost na eventualne nedaće slične ovima koje su nas zadesile ove godine.

Jesen je još daleko, očekuju nas teški mjeseci obuzdavanja virusne infekcije i istovremeni početak obnove Zagreba. Na prijedlozima rješenja Vlade oštrit će se stranačka borba za glasače na parlamentarnim izborima. Arena je otvorena za sve", smatra Gregurić. 

Je li Sabor trebao aktivirati 17. članak Ustava i proglasiti izvanredno stanje u državi ili je boravak u članku 16. dovoljan za borbu s pandemijom, koja uključuje i značajna ograničenja slobode rada i kretanja građana?

"Sabor djeluje pravodobno i ispravno, radi kontinuirano u otežanim uvjetima na lokacijama koje nisu podesne za efikasniji rad. Promptno prati Vladu i mjere koje ona predlaže. Nema potrebe za aktiviranjem 17. članka Ustava jer Stožer civilne zaštite i ministar zdravstva imaju obvezu poduzimanja mjera za zaštitu zdravlja građana Hrvatske. Istodobno treba imati sluha i dopustiti kretanje ljudi radi obavljanja neodgodivih poslova u poljoprivredi i industriji", upozorava Gregurić. 

Zemlje u okruženju prilično su maćehinski postupile prema mehanizmima demokracije. Orbán je u Mađarskoj dobio sve ovlasti na neograničeno vrijeme, u Srbiji je policijski sat, Slovenija je razmišljala o postavljanju vojske na hrvatsku granicu… Jesu li takve mjere opravdane ili je to opasna suspenzija demokracije unutar EU?

"Budući da ne postoji jedinstvena politika o načinu suzbijanja pandemije u EU, svaka zemlja poduzima mjere koje smatra optimalnim. Već je dulje vrijeme poznato da neke zemlje bivše istočne Europe provode unutar EU politiku koja isključivo odgovara njima".

Može li Orbánova današnja politika u Mađarskoj ugroziti poslovanje Ine, koja je i danas jedna od ključnih hrvatskih kompanija?

"Kad spominjemo Inu, ponavljam još jednom da je Ina dobrim dijelom financirala Domovinski rat, a nakon rata nosila teret opskrbe naftnim derivatima Hrvatske i susjednih tržišta. Ina danas nije više dominantan distributer derivata u Hrvatskoj, a sami smo dopustili da ode u tuđe ruke".

Vlada je donijela paket mjera koji je ublažio paralizu velikog dijela gospodarstva. Koliko dugo ekonomija može izdržati pod takvim mjerama?

"Mjere su pravodobne i pridonijet će smirivanju neizvjesnosti u gospodarstvu. Rješenja koja Vlada predlaže za osiguranje plaća radnicima koji su ostali bez posla, mjere za poticanje proizvodnje i ostale mjere koje oslobađaju posebno privatni sektor i mala poduzeća od plaćanja poreza svakako su dobro primljeni u hrvatskoj javnosti. Konačno smo shvatili da je potrebno poticati plasman domaćih proizvoda, od poljoprivredno-prehrambenih do industrijskih, kako bismo ubrzali razvoj domaćih kapaciteta. Pozdravljam posebno odluku da u javnoj nabavi prednost imaju domaći proizvođači, što, nažalost, do sada nije bio uvijek slučaj.

Niz mjera vezan za obnovu Zagreba i okolice nakon potresa tek treba pripremiti. Zakon o obnovi Zagreba, koji je u fazi rasprave, trpi mnoge kritike struke. Osim Zakona, važnije je kvalitetno snimiti postojeće stanje, štete na svim objektima, izraditi projektnu dokumentaciju koja će omogućiti sigurnu i kvalitetniju obnovu oštećenih objekata. Vlada i vodstvo grada Zagreba sigurno će pristupiti ovim aktivnostima uključivši struku - građevinske i arhitektonske fakultete, konzervatore seizmologe, urbaniste i druge - kako bi projekti obnove bili kvalitetni.

Obnova će iziskivati iznimno velika materijalna sredstva kako bismo u potpunosti mogli obnoviti sve zgrade, katedralu, crkve, muzeje i druge objekte. Ponajprije treba pronaći rješenja za one građane koji su ostali bez svojih domova, koji se eventualno mogu obnoviti, ili im treba osigurati stanove.

Obnova će uz vlastita sredstva i sredstva Grada Zagreba te hrvatskog proračuna zahtijevati najveći dio i sredstava međunarodne zajednice, fondova za obnovu kulturne baštine i ostalih kreditnih izvora. Nadam se da Ministarstvo financija već radi na traženju izvora sredstava za financiranje proračuna, a zatim i za obnovu", rekao je Franjo Gregurić u velikom razgovoru za Jutarnji list

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.