'Manje oružja, manje tragedija'

FOTO/VIDEO BOŽINOVIĆ U GOSPIĆU Pitanje minski sumnjivog područja riješiti što prije!

Autor

mo/h

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ponedjeljak je nazočio programu nacionalne kampanje "Manje oružja, manje tragedija" u Gospiću te naglasio kako ta kampanja ima veliku važnost, posebno za djecu, u podizanju svijesti o opasnosti oružja i minsko-eksplozivnih sredstava, naročito u županijama poput Ličko-senjske gdje je problem ponajveći.

06.11.2017. u 13:01
Ispiši članak

U Hrvatskoj minski sumnjivo još 418 četvornih kilometara

"Zato je jedan od strateških programa Vlade RH da se pitanje minski sumnjivog područja što prije riješi jer je u Hrvatskoj minski sumnjivo još 418 četvornih kilometara", rekao je Božinović i najavio da će nova uprava Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Vladi uskoro predočiti novi Nacionalni program za razminiranje što je važno zna li se da se u tu svrhu mogu koristiti fondovi Europske unije.

HCR-ov načelnik Odjela za edukaciju i pomoć minskim žrtvama Dražen Šimunović rekao je da je potrebno razminirati područja u devet županija i 60 gradova s tim da se od ukupno 418 četvornih kilometara čak 141 odnosi na Ličko-senjsku županiju, 73 na Sisačko-moslavačku i 55 četvornih kilometara na Slavonsko-brodsku županiju.

Građani Gospića, a posebno učenici gospićkih škola, pokazali su interes za edukativno-informativne sadržaje Ravnateljstva policije, HCR-a, gospićkog Hrvatskog crvenog križa, županijske hitne medicinske pomoći, Hrvatske gorske službe spašavanja iz Gospića kao i područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Zanimljiv im je bio štand na kojem su se mogli upoznati s video prezentacijama o sigurnosti u društvu, a onaj tko je imao poruku za institucije i građane, mogao je stati pred kameru i snimiti je.

Akcije "Manje oružja, manje tragedija" u Hrvatskoj se provode od 2007. do 2014. kroz suradnju MUP-a i UNDP-a da bi ih od 2014. na dalje, kako je rekao načelnik PU ličko-senjske Josip Biljan MUP organizirao sa svim ostalim interventim službama samostalno.

Biljan je rekao da se u Gospiću, ali i u još 13 mjesta u Ličko-senjskoj županiji nalaze info-punktovi na kojima policija nastoji motivirati što više obitelji u kojima postoji ilegalno naoružanje da se jave na telefon 192 i prijave se za dragovoljnu predaju naoružanja po koju će u njihov dom doći policija, bez policijskih oznaka i u civilnoj odjeći.

U 10 godina, po dojavama građana, prikupljeno više od 4,5 tisuće eksplozivnih naprava

U proteklih 10 godina, od 2007. do danas, prikupljeno je, po dojavama građana, 4.398 automatskih pušaka i 312.000 rasprskavajućih sredstava iz kategorije A zabranjenog naoružanja, 7.541 pušaka iz kategorije B dozvoljenog naoružanja te 4,7 milijuna komada streljiva i 4.583 eksplozivnih naprava u Hrvatskoj. 

Božinović je u Gospiću, komentirajući primjer poljoprivrednika iz Bilja kod Osijeka koji je prijavio pronalazak minsko-eksplozivnog sredstva, rekao da je očevid obavljen, da je policija u kontaktu sa HCR-om te da je zaključeno kako se radi o minsko-eksplozivnom sredstvu koje je u okoliš odbačeno nedavno, a ne o sredstvu koje bi bilo zaostalo nakon razminiranja.

Upitan o kaznenoj prijavi Ivice Todorića DORH-u protiv potpredsjednice Vlade Martine Dalić i izvanrednog povjernika za Agrokor Ante Ramljaka, Božinović je rekao da o tome nema informacije i da zna tek da je to objavilo Županijsko državno odvjetništvo.

Cijeli govor ministra Božinovića pročitajte u nastavku: 

"Izuzetno mi je zato drago što smo se okupili danas na ovoj, drugoj po redu konferenciji posvećenoj humanitarnom razminiranju, i što se kao što smo mogli čuti, ozbiljni međuresorni napori ulažu u njegovo što skorije i što sigurnije rješavanje.

Jedan od prioriteta po završetku Domovinskog rata bio je ne dopustiti da nam mine i zaostala eksplozivna sredstva paraliziraju dijelove zemlje, koji su ionako najviše propatili.

Naprotiv, obnavljali smo i obnavljamo minski sumnjiva područja i vraćamo povjerenje lokalnog stanovništva, kako bi omogućili normaliziranje života.

Ovdje želim naglasiti da bi nam sigurno bilo teže realizirati ciljeve u ovom području bez pomoći naših međunarodnih partnera.

Stoga me raduje činjenica da je i naša šira, europska obitelj prepoznala nužnost ulaganja u razminiranje, kroz sufinanciranje nužnih, ali i vrlo kvalitetnih, hrvatskih provedbenih projekata.

Dinamika razminiranja usko je povezana s osiguranjem financijskih sredstava, a Hrvatska u području razminiranja od 2015. godine bilježi porast udjela europskih sredstava.

Dodatnih – nešto više od pet milijuna eura - s koliko Unija sufinancira ova tri ugovora, ohrabrujuća je podrška u ispunjavanju ovog nacionalnog prioriteta.

Pomoću ovih bespovratnih sredstava Europske unije efikasnije će se smanjivati minski sumnjiv prostor u dvije, po broju mina, naše najugroženije županije.

No, kako bi se krajnjem korisniku na upotrebu predala razminirana površina i doprinijelo potrebnom napretku ovih regija u svakom smislu – gospodarskom, poljoprivrednom, ekološkom i demografskom - primarnu pozornost valja pridavati pitanju sigurnosti.

Sigurnost je ključan preduvjet za svaki rast i razvoj.

Stoga dodatno želim, uz današnja dva, naglasiti i važnost projekta Razminiranje područja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u Sisačko-moslavačkoj županiji, započetog ljetos, jer u prvi plan stavljaju upravo - pitanje sigurnosti.

Saniranjem 45 poznatih minskih polja kroz realizaciju ova dva projekta, doprinijet će se i stvoriti preduvjeti za bolju i učinkovitiju kontrolu državne granice, čime se – izravno - pridonosi višem stupnju nacionalne sigurnosti.

***

Čuvanje granica prioritetno je pitanje u odnosu na globalne prijetnje i izazove suvremenog svijeta.

S razine Ministarstva unutarnjih poslova, nužnost financijskih injekcija u ovom smjeru, očituje se kroz naš operativni cilj, koji je ujedno i jedan od strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske, a riječ je o ispunjenju naših obaveza u primjeni zahtjevnih standarda, kako bismo u bliskoj budućnosti pristupili Schengenu.

Razminiranje graničnih područja u Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji zasigurno na višu razinu podiže nadzor i kontrolu naših nacionalnih granica prema susjednoj Bosni i Hercegovini. S obzirom da je to, ujedno, i vanjska granica Europske unije, provođenjem ovih projekata direktno se utječe na jačanje ne samo hrvatske, već i europske sigurnosti.

Njihovim ostvarenjem, osnažuje se i razvoj pograničnog područja te unapređuje prekogranična suradnja s Bosnom i Hercegovinom.

Uz sve to, ulaganjem u razminiranje graničnih područja s BiH, svi dionici u ovim projektima doprinose i sigurnijem radu policijskih službenika – državnih zaposlenika koji ionako svoj posao obavljaju uz stalno prisutan osobni rizik.

Stoga koristim ovu priliku da kao ministar unutarnjih poslova i njima zahvalim na svakodnevnoj predanosti u obnašanju tih zahtjevnih zadaća.

***

Osim što smo zemlja s minskim problemom, s prikupljenim iskustvom, ali i nemalim postignućima u protuminskom djelovanju i humanitarnom razminiranju Hrvatska može poslužiti i kao primjer drugima.

Svoju lidersku poziciju na tom polju dosad smo višestruko potvrdili - samostalno smo izgradili svjetski uspješan protuminski sustav i voljni smo svoj know how, metode, tehnike i tehnologiju učiniti dostupnom svima kojima je to interes.

Uspostavili smo i uspješan model međuresorne suradnje u stvaranju učinkovitog sustava pomoći žrtvama mina – čime smo se profilirali kao jedna od zemalja predvodnica u sustavnom kreiranju novih programa skrbi o žrtvama.

Vrlo odgovorno, kao cijelo društvo, na svim razinama i sustavno ulažemo u edukaciju.

Pritom nam je najvažnije educirati naše najmlađe – djecu - na čemu djelatno radi i policija, čiji protueksplozivci usko surađuju s lokalnim i regionalnim vlastima. Upravo stižem iz Gospića, gdje smo jutros u suradnji s lokalnom zajednicom, preventivnom akcijom Manje oružja, manje tragedija naglasili važnost i neophodnost edukacije najmlađih, koji su u njoj aktivno sudjelovali.

Naposljetku, osvrnuo bih se na riječi gospodina Modrušana o obvezi razminiranja Hrvatske prema Ottawskoj konvenciji i nužnosti odgode propisanog roka.

Kao čelnik tijela zaduženog za sigurnost, i sustava u funkciji zaštite i spašavanja, primio sam na znanje da je postojeću situaciju nemoguće promijeniti u zadanom roku, kako ju je potrebno nanovo razmotriti i definirati, staviti u kontekst zatečenih okolnosti i na vrh ljestvice prioriteta ustoličiti sigurnost građana i pirotehničara.

Dragi uzvanici, briga o sigurnosti stanovnika Hrvatske, naših brojnih gostiju, ali posebice i naših hrabrih pirotehničara – uvijek nam je bila i bit će nam na prvom mjestu.

I stoga nemam dvojbi da će se i ova europska sredstva kvalitetno uložiti i višestruko iskoristiti za sigurnost i procvat naših lokalnih sredina, za boljitak Lijepe naše, za svijet bez mina, koji i zbog hrvatskih iskustava više nije neka udaljena maštarija, već realna mogućnost", rekao je ministar Božinović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.