Za bolje uvjete rada i dostojanstvenu starost

FOTO: PRAZNIK RADA Prosvjedna povorka 'Za reforme za ljude'

Autor

dd/h

Međunarodni praznik rada -1. svibnja Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata obilježavaju prosvjednom povorkom koja je ispred Radničkog doma krenula prema Parku Maksimir pod sloganom "Za reforme za ljude" sa zahtjevom za pravedne plaće i bolje uvjete rada, dostojanstvenu starost, kvalitetno obrazovanje, učinkovit javni zdravstveni sustav, pravosuđe i javnu upravu, te vraćanje povjerenja građana u institucije, kao i promjenu odnosa prema EU i unutar nje.

01.05.2018. u 11:17
Ispiši članak

Poziv je to Vladi za zaokretom i potpuno novom ekonomskom i socijalnom politikom te reformama koja će biti provedene u korist svih radnika i građana, a ne samo kapitala i političke "elite“ te na provedbu reformi za kvalitetniji život i ostanak ljudi u Hrvatskoj.

Prosvjedna povorka uz tutanj bubnjeva kreće se Šubićevom i Maksimirskom ulicom do Parka Maksimir, gdje će se održati tradicionalno središnje obilježavanje 1. svibnja Međunarodnog praznika rada uz prigodan program. Sudionicima povorke pridružili su se i brojni prosvjednici iz drugih dijelova Hrvatske, koji su organizirano autobusima stigli iz Pule, Rijeke, Varaždina, Čakovca, Karlovca, Siska, Slavonskoga Broda i Osijeka, noseći transparente, državnu i sindikalnu zastavu.

Na transparentima, među ostalim, piše: "Uzimate siromašnima, dajete bogatima", "Čekate da pocrkavamo?", "I ja ću biti umirovljenik?", "Ja bih na godišnji odmor u Njemačku, a ne na bauštelu", "Tko s vragom tikve sadi. prosvjeduju mu mladi", "Mi smo radnici, ne sluge", "Nema radnika, nema ni profita", "Rad na određeno. glad na neodređeno", "Mi smo izigrani, vi ste nas opljačkali", "S posla na groblje", "Vratite ukradeno" itd. Prosvjednici nose i narančaste balone sa sloganom povorke "Za reforme za ljude".

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage i izbio je žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacinale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi put obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv promijenjen u Praznik rada.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.