TRIDESETA OBLJETNICA RUJANSKOG RATA

FOTO Otvorenjem izložbe 'Dani ponosa i slave' obilježen završetak radova na Veteranskom centru u Šibeniku

Autor

lš/h

Otvorenjem izložbe fotografija "Dani ponosa i slave" u srijedu je u Šibeniku obilježen završetak građevinskih radova na prvome Veteranskom centru u Hrvatskoj, što je dio središnje svečanosti u povodu 30. obljetnice Rujanskog rata.

22.09.2021. u 18:49
Ispiši članak

Na otvorenju Veteranskog centra bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, šibensko-kninski župan Marko Jelić, gradonačelnik Željko Burić i mnogi veterani Domovinskog rata.

Ministar Medved je tom je prigodom rekao da ga posebno veseli što su završili radove na prvom takvom centru u Hrvatskoj gotovo šest mjeseci prije roka.

"Veteranski centar u Šibeniku imat će smještajni kapacitet od 142 ležaja te moći primiti oko 2500 korisnika godišnje. Ukupan iznos za izgradnju Veteranskog centra u Šibeniku iznosi 68.393.380 kuna", rekao je ministar. Istaknuo je da se, osim tog Veteranskog centra, grade i centri u Sinju, Petrinji i Daruvaru, koji će biti završeni do kraja 2022. godine.

Ministar branitelja rekao je kako će se u veteranskim centrima provoditi aktivnosti usmjerene na poboljšanje zdravstvenoga i psihosocijalnog statusa korisnika te promicati njihovo aktivno sudjelovanje na tržištu rada i uključivanje u zadružno poduzetništvo i aktivnosti udruga. Osnovat će se multidisciplinarni timovi psihologa, kineziologa, socijalnih radnika, fizioterapeuta, radnih terapeuta i medicinskog osoblja radi pružanja personalizirane usluge te posebnih oblika radne terapije i društvenih usluga, poput savjetodavne pomoći.

"Nakon građevinskih radova odmah počinjemo s opremanjem, a usporedno s tim izrađujemo i akte koji su preduvjet za funkcioniranje ove ustanove. Centar će biti spreman primiti prve korisnike u prvom kvartalu 2022. godine’", rekao je ministar Medved.

Šibensko-kninski župan Marko Jelić istaknuo je kako je riječ o impozantnom zdanju, ali važnije od toga je ono što će se u centru raditi.

"Kad sam vidio sustav koji je osmišljen kako bi ovo funkcioniralo, ne samo kod nas, već i u ostala tri centra, mogu reći - napokon. Može se reći da nitko od vas koji ste se devedesetih uključili u ratna zbivanja ne ide mlađi. Trebat će nova znanja i iskustva, a zasigurno i pomoć jer da nije bilo Rujanskog rata, mi danas ne bismo bili tu", rekao je Jelić.

Šibenski gradonačelnik Željko Burić zahvalio je još jedanput svim braniteljima koji su slobodu platili svojim životom.

"Sustav može biti efikasan kad je cilj zajednički. Na ovom području, uz ovaj centar koji će se baviti skrbi i rehabilitacijom priželjkujem i nastavak ovog projekta prema Zablaću. Zahvaljujem i županu Jeliću, koji je podržao plan izgradnje nove bolnice na ovoj lokaciji. Možete zamisliti kakva bi to skrb bila, ne samo za branitelje već i za stanovništvo", rekao je gradonačelnik Burić.

Predsjednik HVIDRA-e Šibensko-kninske županije Mladen Erak rekao je kako je Šibenik prvi hrvatski samorodni grad, prvi su pružili otpor JNA i prvi su dobili centar.

"Tu ne staje naša borba, tu ne staju naše potrebe, ovo je samo početak. Ja sam invalid od 1994. godine. U veljači prošle godine sam u sklopu projekta brige o braniteljima spoznao pravo stanje i situaciju na terenu, koliko ima potrebitih. Puno ih je koji su u zapećku i treba im pomoć, a to će učiniti ovaj centar", rekao je Erak. 

Rujanski rat, tj. bitka za obranu Šibenika trajala je od 16. do 23. rujna 1991. Obranom grada spriječeno je da se srednja i južne Dalmacija odsijeku od preostalog dijela Hrvatske, a zarobljen je i znatan broj brodova na vezu u Šibeniku, čime je omogućen osnutak Hrvatske ratne mornarice.     

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.