FOTO Milanović pojasnio izjavu zbog koje ga je pohvalio Lavrov: 'Pa rekao sam ono što sam čuo od ukrajinskog ministra'

O mađarskoj pomoći u Domovinskom ratu

Predsjednik Milanović u obraćanju se osvrnuo na devedesete godine prošlog stoljeća i Domovinski rat te istaknuo kako je u to vrijeme svega nekoliko država Hrvatskoj bilo otvoreno za pomoć. "To su bile Mađarska, Austrija i Njemačka. Svatko na svoj način i u okviru svojim mogućnosti, ali Mađarska relativno najviše. Godinama kasnije surađivao sam s predsjednikom Vlade Orbánom. U nekim stvarima se nismo slagali, u mnogim bitnim stvarima jesmo i slažemo se i danas. A jedna od njih je pravo država da uređuje svoje poslove i odnose među ljudima i zajednicama, na svoj način", izjavio je Milanović.

'Jedinstvena europska država? Nikada'

Obje su države, i Hrvatska i Mađarska, u okviru tog pravila i europskih vrijednosti, rekao je Milanović te istaknuo kako ta pravila i vrijednosti ne mogu i nisu iste u svakoj državi. Dodao je i da Europska unija ne može funkcionirati onako kako birokracija u Bruxellesu  i njezini politički mentori žele. "Moramo se osloboditi iluzija da smo svi jednaki", rekao je.

"Ovdje sam kao prijatelj i osjećam se prihvaćenim kao prijatelj. O različitostima ćemo uvijek razgovarati, ali i o sličnostima i o podršci, koju moramo uvijek pružati jedni drugima, naprosto iz zajedničkog interesa. O tome i te kako treba razgovarati. Europska unija je funkcionirala dobro, to je bio zadatak i povijesni cilj moje generacije ljudi, političara. I mi smo taj cilj postigli. A stvaranje europske jedinstvene države  - to nikada", rekao je Milanović te naveo primjer odlaska Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije, iz kojeg treba izvući pouku.

"Hrvatska nije ušla u Europsku uniju da bi postala mali i dobro podmazani kotačić u velikom stroju, nego da bi zadržala svoju opstojnost, identitet, otvorenost. Živi od otvorenosti, prvenstveno od turizma i zato nam je jako važno da i Mađarska bude ekonomski uspješna i stabilna, da vaša valuta bude stabilna, da budete dobri klijenti i gosti u Hrvatskoj", poručio je Milanović.

O ulasku u Eurozonu i Schengen

U tom smislu, osvrnuo se i na uvođenja eura koji Mađarska nije uvela. "To nije jednostavna odluka. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Hrvatska je tu odluku donijela. Imam nekakve dileme, ali odluka je donesena i natrag nema. Ušli smo u Schengen na radost i zadovoljstvo nekih svojih sjevernih susjeda koji će sada prestati raditi posao koji Hrvatska preuzima na sebe s punom odgovornošću jer granice bez obzira na Schengen postoje i dalje", dodao je.

Zaključno, Milanović rekao je da ako Europska unija želi ići dalje i razvijati se bez velikih tenzija, mora prihvatiti različitosti koje postoje među državama.

Mađarska predsjednica: Za nas je Milanović omiljeni političar

"Posebno mi je drago što je prvi gost iz inozemstva upravo predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, kojem zahvaljujem što je prihvatio moj poziv i da ga mogu ugostiti ovdje u Budimpešti. Za sve nas je vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici", kazala je u svojoj izjavi predsjednica Mađarske Katalin Novák.

Za Mađarsku i Hrvatsku rekla je da su dugo i povijesno povezane. "Prošle godine smo proslavili 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između naše dvije države. Ove godine imamo još jedan vrlo važan događaj za Mađarsku. Veszprem je ove godine Europski grad kulture gdje ćemo u subotu predsjednik Milanović i ja zajedno otvoriti taj događaj", izjavila je mađarska predsjednica.

O čemu su razgovarali?

Razgovor s Milanovićem sažela je u nekoliko točaka za koje je rekla da su se uglavnom složili. Tako je navela da su to: pitanje rata u Ukrajini i osuda ruske agresije, težnja miru i integritetu teritorija, nastavak integracije Europske unije prema zapadnom Balkanu, zaustavljanje ilegalne migraciju prema Europi, jačanje infrastrukturalnih veza između Hrvatske i Mađarske, energetska suradnja u cilju smanjivanja ovisnosti mađarske nabavke energenata prema Rusiji te suočavanje s demografskom krizom preko razmijene iskustava.

"Drago mi je da će se Milanović ovdje susresti s Hrvatskom zajednicom i vidjeti koliko hrvatska manjina dobiva u Mađarskoj. Zahvaljujem Milanoviću što mađarska manjina u Hrvatskoj može računati ne samo na razumijevanje nego i sve veću podršku i pomoć", izjavila je mađarska predsjednica te istaknula kako Mađarska na Hrvatsku gleda kao na partnera s kojom ima vrlo jake veze.

"Hrvatska i Mađarska su srednjoeuropske države koje mogu pomoći da Europska unija postane jača. Razgovarali smo o članstvu Hrvatske u šengenskoj zoni i uvođenju eura i kakve nove mogućnosti Hrvatskoj otvaraju. Kao predsjednica Mađarske mogu potvrditi da podupiremo članstvo Hrvatske u šengenskoj zoni kao i uvođenje eura", rekla je mađarska predsjednica te zaključila kako ukidanje granica pomaže u našim trgovinskim vezama, kao i u turizmu.

Pitanja novinara

Nakon izjava dvoje predsjednika uslijedila su pitanja novinara. Na njihovo pitanje jesu li razgovarali o problemu INA – MOL predsjednici su rekli kako to nije bila tema sastanka jer je riječ o problemu koji mogu i moraju riješiti vlade.

Pojasnio izjavu o 'proxy ratu'

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Milanović je pojasnio i svoju raniju izjavu o "proxy" ratu, zbog koje ga je ranije pohvalio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

"Želim što je moguće manje licemjerja, što je moguće jasnija pravila i borbu za očuvanje ljudskih života . Kada govorim da je to 'proxy war', to znači rat posrednika u kojem je jedina prava žrtva Ukrajina i da za to odgovornost snose i Washington i Moskva i da moraju sjesti zajedno - ja onda citiram riječi ukrajinskog ministra obrane. Ali, da li netko u medijima nešto čita? Dakle, ja sam doslovno citirao riječi aktualnog ministra obrane koji je rekao da se ukrajinskom krvlju i energijom NATO bori protiv Rusije. To nisu moje riječi, ali za to nema sluha ili su uši potpuno začepljene", kazao je Milanović.

Svoju izjavu zaključio je porukom: "Neću dopustiti - a vjerujem da imam mandat hrvatskog naroda za to - da nas se pretvori u jednog običnog malog psića u čoporu koji ide za drugima i samo laje. Kao što neću dopustiti da generator bude mržnja prema bilo kome – Rusima, Srbima, Židovima - bilo kome tko u nekom trenutku nije podoban. Jer, Ruse ne poznajem i s njima sam radio jako malo, za razliku od Orbana. Moj odnos prema njima je uvijek bio hladan iz nepovjerenja. Sve u životu što sam radio, 90 posto, bilo je u odnosu sa SAD-om. Imam li pravo to reći što govorim? Imam obavezu, a ne pravo."

Slijedi susret s Orbanom

Na poziv predsjednice Mađarske Katalin Novák predsjednik Republike Zoran Milanović boravi u dvodnevnom službenom posjetu Mađarskoj.

Nakon svečanog dočeka upriličenog na Trgu Kossuth predsjednik Milanović položio je vijenac ispred Spomenika herojima na Trgu heroja. Uslijedio je susret Milanovića s predsjednicom Mađarske Katalin Novák u Uredu predsjednice Mađarske te bilateralni sastanak izaslanstava Republike Hrvatske i Mađarske, javljaju iz Ureda hrvatskog predsjednika.

U nastavku dana predviđen je sastanak predsjednika Milanovića s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom te susret s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj.