VIDEO/FOTO Hrvatska je ušla u Schengen! Pogledajte kako se povijesni trenutak obilježavao na graničnim prijelazima

S otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica schengenskog prostora. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama. 

Schengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon 10 godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. U šengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska.  Schengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a. 

"Ukinute" granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi. 

Hrvatska je na putu prema "unutarnjem krugu" EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.

Schengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica – Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi. 

Božinović i Hovnik obilježili ulazak RH u schengenski prostor

Hrvatska je ponoć obilježila ulazak u schengenski prostor simboličnim skidanjem ploče na graničnom prijelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole koja od 1. siječnja odlazi u povijest.

"Otvorili smo vrata Europi bez granica", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na Bregani. Sada, dodao je, slavimo novi dan, novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu.

S početkom 2023. Hrvatska je postala novom članicom schengenske zone, a tim su povodom u novogodišnjoj noći upriličene prigodne svečanosti na brojnim graničnim prijelazima na granici sa Slovenijom i Mađarskom, uključujući i jedan od najvećih prijelaza na hrvatsko-slovenskoj granici Breganu-Obrežje.

Ministar Božinović ugostio je slovensku ministricu Sanju Ajanović Hovnik, dok se glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini pridružio vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja slovenske policije Boštjan Lindav.

"Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem i kao narod i kao država pripadamo", rekao je Božinović. Ocijenio je da je ovaj čin više od ukidanja graničnih kontrola: "On je konačna afirmacija našeg europskog identiteta za koji su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile."

Zahvalio je slovenskoj ministrici i slovenskom izaslanstvu što su "ovdje s nama podijelili trenutke naše radosti i ponosa". "Sretna vam svima nova godina u Schengenu", dodao je.

Slovenska ministrica ocijenila je to povijesnim događajem. "Kako smo prije 30-ak godina simbolično postavljali granice, tako ih sada mičemo. To ne znači da će se sigurnost smanjiti budući da smo se u obje države temeljito pripremali za ovaj trenutak", rekla je Ajanović Hovnik.

Nakon kratkog sastanka ministara točno u ponoć istovremeno je podignuta rampa s obje strane granice, čime je omogućen slobodni prolaz između dviju susjednih država. Podizanje rampe na slovenskoj strani pratilo se putem videozida. Pet minuta prije ponoći policijski službenici na Bregani izvršili su posljednju graničnu kontrolu, uz prigodni dar - plišanog medvjedića obučena u odoru hrvatskog policajca.

Osim rampe, uklonjena je ploča s natpisom ''Postaja granične policije Bregana'', no netom prije toga zabilježen je posljednji prijavak načelnika postaje u kojem je izvijestio policijske službenike da prestanu s provedbama graničnih kontrola i prijeđu na zadaće kompenzacijskih mjera.

Delegacije dviju zemalja potom su se uputile na slovensku stranu, na područje nekadašnjeg graničnog prijelaza Obrežje, gdje su načelnici policijskih postaja i policijski službenici zahvalili jedni drugima na dosadašnjoj suradnji, uz simbolično uklanjanje ploča s policijske zgrade u Obrežju.

U prvih 15-ak minuta nakon ponoci desetak je automobila bez kontrole ušlo iz Hrvatske u Sloveniju, pozdravivši okupljene policajce zvukom trube. 

Svečano na graničnom prijelazu Plovanija

Ulazak Hrvatske u zonu Schengena i trajno ukidanje granica u Istri obilježen je nakon ponoći prigodnom svečanošću koja je održana na graničnom prijelazu Plovanija, a svečano je bilo i na graničnom prijelazu Požane, gdje je održan program pod nazivom "Povratak Buzeta u Europu".

Svečano podizanje rampe održano je u ponoć uz pjesmu "Oda radosti" koju su izveli članovi Limene glazbe Zajednice Talijana Buja, nakon čega su se prisutnima obratili istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin te načelnik PU istarske Alen Klabot i zamjenik gradonačelnika Kopra Janez Starman.

"Ovo je veliki dan za sve nas. Dosanjali smo san da naša Istra, koja se nalazi na području tri države, manjim dijelom Slovenije i Italije, a većim Hrvatske, bude konačno bez granica, te da naši građani mogu slobodno putovati Europom", kazao je župan Miletić.

Dodao je kako je Istarska županija među prvima snažno zagovarala ulazak u Europsku uniju te je od samog početka bila proeuropski orijentirana. Podsjetio je da još od 1994. godine Istra intenzivno razvija bilateralne odnose s europskim regijama i članica je mnogih drugih europskih organizacija, inicijativa i mreža. Stoga i na ulazak Hrvatske u Schengen, naveo je Miletić, Istra gleda kao na logičan nastavak integracije u europsku zajednicu.

Pozdravljajući uzvanike na jedinstvenom dočeku Nove godine na graničnom prijelazu Plovanija, načelnik istarske policije Alen Klabot kazao je kako "podizanje rampe označava novi početak, prije svega za mještane pograničnih područja i prekogranične radnike koji su svakodnevno prelazili preko granice". "Oni će sada moći puno lakše i brže stizati na posao i kući, a brže će na ljetovanje u našu lijepu Istru stizati i turisti koji nam svake godine dolaze u sve većem broju. Često se postavlja pitanje hoće li se sada otvoriti prostor za kriminal, ali budite bez brige – neće", poručio je načelnik Klabot.

Dodao je kako su se hrvatski policajci i policajke od ponoći prebacili na nove zadaće. "Po dubini će raditi na suzbijanju svih vrsta kriminaliteta te će štititi naše građane od svih ugroza. Svoj poziv obavljat ćemo i dalje časno i pošteno te ćemo nastaviti brinuti o sigurnosti. Na očuvanju sigurnosti svakako ćemo nastaviti surađivati s našom susjednom policijom Kopra", zaključio je Klabot.

Buzetski gradonačelnik Damir Kajin na svečanosti u Požanama poručio je kako se građanima na pograničnim područjima događa budućnost od koje će svi imati korist, poglavito oni koji žive uz granicu. Koristi će izlaskom na toplo more imati i naši sjeverni susjedi. Ovime i uvođenjem eura se Hrvatska definitivno integrira u Europu kao nikada do sada. Kada se osvrnemo unazad 20 godina, vidimo da se Hrvatska izborila za međunarodno priznanje, okončala rat, ušla u EU i sada koristi sve što stoji na raspolaganju najrazvijenijim EU zemljama, zaključio je Kajin.

Podignuta rampa na prijelazu Goričan/Letenye

Točno u ponoć na 1. siječnja 2023. podigle su se rampe na graničnom prijelazu Goričan/Letenye između Hrvatske i Mađarske, u simboličnom činu koji je označio ulazak Hrvatske u schengenski prostor koji je hrvatski šef diplomacije nazvao "povijesnim događajem".

Na granični prijelaz Goričan/Letenye nešto prije ponoći stigle su hrvatska i mađarska delegacija predvođene hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i mađarskim parlamentarnim zastupnikom Peterom Cseresnyem, ranijim gradonačelnikom mađarskog grada Nagykanizse koji se nalazi blizu granice.

"Ovo je povijesni događaj da je Hrvatska u šengenskom prostoru", rekao je Grlić Radman nakon kratke zdravice, poručivši da će najviše koristi od podizanja rampi, uz općenito građane i gospodarstvo, imati ljudi koji žive na ovom području, s obje strane granice. Omogućit će se i lakši protok roba i  ljudi, turisti će moći prolaziti bez zaustavljanja, dodao je.

Grlić Radman naglasio je da se hrvatskim ulaskom u schengenski prostor jača i sigurnosna komponenta te da raste i odgovornost Hrvatske koja će čuvati više od 1300 kilometara granice EU-a.

Ovime je Hrvatska ostvarila gotovo sve svoje strateške ciljeve jer je ulaskom u 2023. ušla i u eurozonu te joj je preostalo još članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), gdje je Hrvatska također na dobrom putu, istaknuo je ministar.

Na graničnom prijelazu okupili su se parlamentarni zastupnici obje zemlje, predstavnici lokalnih samouprava, Hrvati iz Mađarske, veleposlanici, policija, članovi kulturnih društava.

Župan Međimurske županije Matija Posavec rekao je da je Međimurje jedina županija u Hrvatskoj koja graniči s dvije države Schengena, gdje je bilo devet međunarodnih cestovih graničnih prijelaza čije se rampe dižu, što je veliki dobitak za ljude s obje strane granice i za gospodarstvo. "Ako se po jutru dan poznaje, nadamo se da će svi imati koristi od ovih ukidanja graničnih prijelaza", dodao je.