Evo što trebate znati o izborima za Europski parlament i dužnostima zastupnika

Kako je nastao Europski parlament?

Europski parlament je poput Hrvatskog sabora u Hrvatskoj, zakonodavno tijelo Europske unije.  Nastao je iz Zajedničke skupštine Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), 1952. godine. Tek 1962. dobiva današnji naziv, a prvi izbori za članove održavaju se 17 godina poslije, 1979. godine.

Koje su zadaće Parlamenta?

Parlament odobrava sve ugovore o pristupanju novih država članica, kao i ugovore o pridruživanju. Jednako tako potvrđuje i međunarodne sporazume, te ugovore kojima se ustanovljuje poseban institucionalni okvir ili uključuje izmjena nekog akta usvojenog postupkom suodlučivanja. Parlament odobrava i akte u vezi s izbornim postupkom te ima pravo pokrenuti inicijativu za izmjenu ugovora i odlučuje treba li sazvati konvenciju na kojoj bi se pripremila buduća izmjena ugovora.

Europski parlament u dogovoru s s Vijećem, izvršava zakonodavne i proračunske funkcije. Također, vrši i politički nadzor i savjetovanja onako kako je utvrđeno u ugovorima. parlament imenuje Komisiju i bira predsjednika Komisije te može predložiti izglasavanje nepovjerenja Komisiji, a za to je potrebna dvotrećinska većina danih glasova i većina glasova zastupnika u Parlamentu.

U skladu s Ugovorom, Parlament samostalno organizira svoj rad te donosi Poslovnik većinom glasova svojih zastupnika. Ako ugovorima nije drugačije određeno, Parlament donosi odluke većinom danih glasova. Odlučuje o dnevnom redu sjednica, koje prvenstveno obuhvaćaju usvajanje izvješća koja su pripremili odbori, pitanja za Komisiju i Vijeće te aktualne i žurne rasprave i izjave Predsjedništva. Sjednice odbora i plenarne sjednice otvorene su za javnost i prenose se putem interneta.

Tko čini Europski parlament?

Europski parlament sastoji se od predstavnika građana Unije kojih ima sedam stotina i pedeset, ne računajući predsjednika. Zastupljenost građana je degresivno proporcionalna, a minimalni prag je šest članova iz svake države članice.  Nijednoj državi članici ne dodjeljuje se više od devedeset i šest mjesta koliko ima Njemačka. 

Mandat članova Europskog parlamenta traje pet godina, a biraju se slobodnim i tajnim glasovanjem na općim neposrednim izborima. To razdoblje započinje početkom prvog zasjedanja nakon svakih izbora. Početak prvog zasjedanja nakon izbora 2014. bio je u utorak 1. srpnja 2014.

Trenutni hrvatski zastupnici u EP-u su: 

• Biljana Borzan (SDP) i Tonino Picula (SDP), koji se nalaze u političkoj skupini Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D)
• Ivan Jakovčić (IDS) i Jozo Radoš (HNS) u Savezu liberala i demokrata za Europu (ALDE)
• Ivana Maletić (HDZ), Marijana Petir (nezavisna), Dubravka Šuica (HDZ), Ivica Tolić (HDZ) i Željana Zovko (HDZ) u Europskoj pučkoj stranci (EPP)
• Davor Škrlec (nezavisni) u skupini Zeleni/Europski slobodni savez (Verts/ALE)
• Ruža Tomašić (HKS) u skupini Europski konzervativci i reformisti (ECR)

Predsjednik Europskog parlamenta

Predsjednik se bira među zastupnicima na mandat od dvije i pol godine te postoji mogućnost ponovnog izbora. Predsjednika može mijenjati jedan od 14 potpredsjednika. Njegova uloga je predstavljanje Parlamenta svijetu i drugim institucijama EU-a, zatim potpisivanje proračuna i zakonodavnih akata koje usvoji Parlament te nadgledanje rasprava na plenarnoj sjednici. Aktualni predsjednik je Talijan Antonio Tajani, koji je preuzeo tu dužnost 2017., a član je Kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Tko se može kandidirati?

Kandidatura ovisi od države do države, pa se tako u Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Švedskoj mogu kandidirati samo političke stranke i organizacije. U svim drugim državama članicama za kandidaturu je potrebno prikupiti određeni broj potpisa ili je mora podržati određeni broj glasača, dok je u nekim slučajevima potreban i novčani polog.

Nijedna osoba ne može biti kandidat na istim izborima u više od jedne države članice, a minimalna dob za kandidaturu na izborima u većini je država članica navršenih 18 godina, dok su iznimke Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Poljska i Slovačka, u kojima je minimalna dob 21, Rumunjska s 23 te Italija i Grčka s 25 godina.

Pravo glasovanja imaju osobe s minimalno 18 godina u svim državama članicama, osim u Austriji, u kojoj je minimalna dob navršenih 16 godina.

Svaki građanin Unije koji boravi u nekoj državi članici čiji nije državljanin ima u toj državi članici aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament. Belgija i Grčka daju pravo glasa samo onim državljanima koji žive u nekoj od ostalih država članica EU-a, a Danska i Italija ograničavaju pravo glasa svojim državljanima koji žive u trećim zemljama.

U Njemačkoj se pravo glasovanja na izborima za Europski parlament daje državljanima koji su se u drugu članicu EU-a preselili najmanje tri mjeseca ranije, pod uvjetom da su upisani u registar birača Njemačke. U Bugarskoj, Irskoj i Slovačkoj pravo glasa imaju samo građani EU-a koji ujedno imaju boravište u tim državama.

Državljani druge države članice EU-a koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Hrvatskoj mogu glasovati pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane prema Zakonu o strancima. Kako bi mogli ostvariti to pravo, moraju podnijeti zahtjev nadležnom tijelu koje vodi popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske.

Tko može biti izabran za zastupnika iz Hrvatske?

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo. Također, mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima.

Tko ima pravo predlaganja stranačkih lista u Hrvatskoj?

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).

Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata.

Lista koja osvoji više od pet posto glasova birača sudjeluje u diobi mjesta za EP. Preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se samo ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje deset posto glasova koje je osvojila pojedina lista.

Četiri mjeseca uoči izbora, Europski parlament pokrenuo je novu internetsku stranicu na kojoj je objašnjeno kako glasati u svakoj članici i u inozemstvu.

Stranica građanima nudi sve relevantne informacije na jednom mjestu. Parlament je prvi put ponudio takvu vrstu alata kako bi olakšao snalaženje na europskim izborima.

Korak po korak do glasovanja

Nacionalna izborna pravila za svaku članicu pojašnjena su u formatu najčešćih pitanja i odgovora. Uključuju informacije o izbornom danu, dobnoj granici, rokovima za upise u biračke liste, potrebnim dokumentima, izbornim pragovima za političke stranke, ukupnom broju eurozastupnika koji se biraju u svakoj članici, te poveznicama na internetske stranice nadležnih nacionalnih izbornih tijela.

Budući da je riječ o informacijama koje se razlikuju od članice do članice, nova stranica nudi odgovore za svaku EU državu na službenom jeziku te države, te na engleskom, a možete je vidjeti OVDJE.